Već dva dana u Dalmaciji puše jako jugo koje je na brojnim mjestima ima olujne udare. Na splitskom području najjači udari juga bili su čak do 100 km na sat.
- Ne zna se kako će ovo završiti, more se cijelo vrijeme diže i spušta. Sada se smirilo i nadajmo se da će tako i ostati - ispričao nam je čitatelj koji je poslao fotografije.
Tijekom cijelog dana bilježi se stalna promjena razine mora, a onda je danas bila najizraženija u popodnevnim satima i u Veloj Luci, prenosi Dalmacija danas.
Ovakva pojava se naziva meteorološki tsunami. More se dizalo i preplavljivalo rivu, prelazilo na rivu, te su se brodice nasukale zbog čega su neki vlasnici morali intervenirati.
- Već dugo nije bila ovakva plima i oseka. More je ušlo u jednu trgovinu, brodice nasukane, nije se nikome ništa desilo jer su svi pobjegli na sigurno - nadodao je.
Meteorološki tsunami - što je to?
Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao “potražiti” drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike.
Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara.
Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20 cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima.
Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.
U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija zabilježen u Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara.
Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.
Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt 'težak' oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar.
Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati.