Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas ispred Društvenog doma u Baćinu na komemoraciji za nevine civilne žrtve.
Milanović je pozvao na sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost u, kako je rekao, zakonskom sastavu i dodao da bi tu sjednicu trebalo sazvati odmah. Plenković mu je danas odgovorio.
- Što se tiče pisma koje je stiglo jučer, ja sam ga vidio prije u medijima nego što su ga donijeli u ured, to je prvo. Drugo, mi smo na razini Vlade rekli da postoje 3 načina na koje ćemo se boriti protiv radikalizacije i krenuli s 3 aktivnosti. Prva je direktno vezana uz ovaj slučaj, koje je javnost vidjela tek kad je policija objavila snimku napada na Banske dvore. Drugi je institucijalni dio borbe protiv radikalizma i u četvrtak ćemo zadužiti Koordinaciju za domovinsku sigurnost da analizira stanje i pojača međuresornu koordinaciju svih tijela i da izađe s prijedlogom mjera - poručio je premijer.
Kad budu, kako kaže, imali takvu podlogu, konkretnu, sadržajnu i pogledom na akcijski plan, onda mogu razmišljati o sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.
- Kad mi ocijenimo da je za to pravi trenutak i kad je sadržaj rasprave temeljito pripremljen - kazao je Plenković.
- Treća točka je politička borba protiv radikalizma u društvu, protiv stranaka koje odobravaju i nalaze razumijevanja za akte terorizma koje smo vidjeli u ponedjeljak pred zgradom Vlade - rekao je Plenković.
- Što se tiče samoga predsjednika Republike, smatram da on, nakon što je relativizirao taj napad, to meni izgleda kao da se piroman nastoji prerušiti u vatrogasca. Ja tako čitam tu njegovu poruku i kad dođe vrijeme, onda ćemo temeljito raspraviti o tome što misli - kazao je premijer, nastavivši tako verbalni rat s predsjednikom.
- Ja ću mu odgovoriti pismeno i kada takav sastanak bude kvalitetno pripremljen, s obzirom na institucije, odlučit ćemo kad će se on održati - rekao je Plenković.
Podsjetimo, predsjednik države Zoran Milanović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću predložio je sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj bi se razmotrio utjecaj radikalizacije na stanje sigurnosti, a nakon napada na Markovom trgu.
Predsjednik države je napisao premijeru kako je uvjeren da će se složiti "da je prošlotjedni napad na policajce i Vladu Republike Hrvatske zločin s mogućim elementima terorizma koji je, prema do sada dostupnim informacijama, potaknut radikalizacijom u našem društvu koja dovodi do nasilnog ekstremizma".
Plenković: Naša je dužnost nastaviti s procesuiranjem svih ratnih zločina
Počast civilima iz Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana ubijenih prije 29 godina u pounjskom Baćinu odao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.
Tom su prigodom, uz spomen-obilježje na mjestu druge najveće masovne grobnice u Hrvatskoj,, položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Vijence su položiili premijer Plenković, izaslanik predsjednika Republike umirovljeni general Marijan Mareković i izaslanik Hrvatskog sabora Ivan Celjak. Također su položeni vijenci Sisačko-moslavačke županije, općine Hrvatska Dubica te brojnih braniteljskih udruga i drugih institucija.
Izrazivši sućut članovima obitelji žrtva koje su 21. listopada 1991. ubijene u Baćinu, premijer Plenković istaknuo je da je na tom mjestu mučki ubijen najmanje 71 hrvatski civil, čiji su posmrtni ostaci dosad ekshumirani, dok su identificirani i dostojno sahranjeni posmrtni ostaci 56 osoba.
Istaknuo je da je Hrvatska Dubica, naseljena hrvatskim stanovništvom, u Domovinskom ratu postala simbol hrvatskog otpora i jedno od najvećih stratišta sa 137 žrtava, 39 hrvatskih branitelja i 98 civila.
'Ubijeni su samo zato što su odlučili ostati u svojim domovima'
"U masovnoj grobnici Baćin skela, drugoj najvećoj nakon Ovčare, ekshumirano je 56 žrtava, a identificirano 44, dok je u 15 pojedinačnih grobnica, ekshumirano još 15 žrtava, od kojih je 12 identificirano", naglasio je Plenković.
Plenković je istaknuo da su gotovo sve identificirane žrtve Hrvati, više od pola su bile žene, a većina ih je u trenutku ubojstva bilo starije od 60 godina.
Taj se ratni zločin dogodio u tijeku najvećih borbi Domovinskog rata te nakon okupacije šire okolice Hrvatske Dubice i Hrvatske Kostajnice. Na tom je području u svojim selima tada ostalo još oko 120 hrvatskih mještana, koji su popisani 20. listopada 1991. i odvedeni u vatrogasni dom u Hrvatsku Dubicu te seoski dom u Cerovljanima.
Tijekom noći jedan je dio privedenih pušten, a drugog je jutra njih najmanje 56, autobusom uz oružanu pratnju, odvezeno u Baćin, gdje su ih pripadnici policijskih postrojbi SAO Krajine, pod rukovodstvom zapovjednika Milicije Steve Borojevića, zvanog Gadafi, na predjelu Skelište ubili iz automatskog vatrenog oružja.
"Premda nikoga nisu ugrožavali, ubijeni su samo zato što su odlučili ostati u svojim domovima”, poručio je dodavši da je pokolj nad stanovnicima Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana jedan od većih zločina predstavljenih u Tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije za genocid.
Istaknuo je da je za sve te zločine neupitna odgovornost agresorske JNA, srpskih pobunjenika i paravojnih postrojbi samoproglašene SAO Krajine. Podsjetio je da su za zločin u Baćinu, na 125 godina zatvora u odsutnosti osuđena sedmorica pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i ondašnje paravlasti.
Za taj su zločin u Hagu, između ostalih, optuženi i Slobodan Milošević, koji je umro prije izricanja presude, i Mile Martić, koji je osuđen na 35 godina zatvora, dodao je.
Kazao je da su te presude važne “kako ne bi bilo dilema o tome što se ovdje dogodilo i tko je kriv za ove zločine”.
"Naša je dužnost da nastavimo s procesuiranjem svih ratnih zločina, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja”, poručio je Plenković i istaknuo da je odnos prema žrtvi hrvatskih branitelja i civila ispit savjesti za svakoga od nas.
Istaknuo je da se u Baćinu, Hrvatskoj Dubici i Cerovljanima još uvijek traga za 24 nestala hrvatska, a da se od traganja za nestalima neće odustati sve dok se ne pronađe i posljednja nestala osoba.