Prošle sam zime odlučio napraviti eksperiment pa sam mjesec dana ujutro zatvarao sve radijatore u stanu i otvarao ih tek po povratku s posla kasno poslijepodne. Idući mjesec sam ih držao stalno otvorenima. U mjesecu zatvorenih radijatora račun mi je bio samo dvadesetak kuna manji.
Eksperiment je napravio vlasnik stana od tridesetak kvadrata na Jarunu, koji je prije nekoliko godina morao ugraditi razdjelnike topline.
Ministarstvo energetike je prije dvije godine objavilo studiju Ekonomskog instituta prema kojoj su razdjelnici ekonomski neisplativi, nastupio je neslužbeni moratorij na njihovu ugradnju, no danas isto to ministarstvo odgovara kako je obaveza ugradnje cijelo vrijeme na snazi. Iako zakon predviđa kazne od 10.000 do 50.000 kuna za neugradnju, istodobno nitko dosad nije kažnjen.
Štoviše, od 2013. godine, kad je obaveza ugradnje stupila na snagu, ne postoji ni inspekcija koja bi građane kažnjavala. Prema odgovoru Državnog inspektorata, Ministarstvo energetike nije imalo zaposlenog inspektora za toplinarstvo, a kako je toplinarstvo sad u njihovoj nadležnosti, inspektora tek planiraju zaposliti, no sigurno ne u ovoj godini.
Neslužbeno dodaju da građane neće novčano kažnjavati za neugradnju. Samo će ih, napominju, upozoravati na obavezu ugradnje. Nameće se pitanje zbog čega su onda potrošači unatrag šest godina, procjenjuje se, potrošili oko 700 milijuna kuna na ugradnju, kad država od tada nije zaposlila ni inspektore koji bi na terenu kažnjavali nepoštovanje zakona.
- Nema sumnje da je razlog ugradnje razdjelnika bilo samo pogodovanje ugrađivačima opreme - kaže tajnica udruge Razdjelnici topline Ljiljana Mrkonjić.
Profesor Ivica Džeba s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji je prije tri godine na Ustavnom sudu zatražio ocjenu ustavnosti ugradnje razdjelnika, dodaje kako su drakonske kazne trebale biti samo sredstvo zastrašivanja.
- Takve kazne, koje nisu proporcionalne uštedama, ni jedna država se ne bi usudila naplaćivati - kaže Džeba, što se pokazalo točnim.
Pravdajući ugradnju razdjelnika i daljinskog očitanja potrošnje topline, ministarstvo se poziva na EU direktive, no one kažu da su razdjelnici obavezni samo ako su ekonomski isplativi. U Hrvatskoj su isplativi nakon 11 godina, a radni vijek im je 10 godina.