Ministar Bošnjaković napomenuo je kako su određene faze pravosudne reforme u prvim danima 2019. godine zaživjele, a želja je da sudovi kroz razrađenu mrežu budu blizu građanima i gospodarstvenicima.
- Tako će moći ispuniti funkciju koju pravosuđe ima, na najbolji mogući način. Rješavamo sve više predmeta i smanjujemo zaostatke. U tom smislu posebno mjesto imaju trgovački sudovi, gdje smo stvorili uvjete da imamo spis bez papira. To će kroz nekoliko godina biti pravilo - rekao je Bošnjaković.
Predsjednik Trgovačkog suda u Dubrovniku Srđan Gavranić zahvalio je svima koji su doprinijeli povratku sjedišta trgovačkog suda u Dubrovnik.
- Nadam se da ćemo raditi brzo, kvalitetno i na zadovoljstvo stranaka, biti servis poduzetnicima i doprinijeti poboljšanju percepcije pravosuđa u javnosti - rekao je Gavranić te napomenuo kako bi dubrovački trgovački sud trebao biti nadležan i za plovidbeno te autorsko pravo, što novom reformom nije obuhvaćeno.
Po Gavranićevim riječima, Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija na hrvatskom su začelju po broju dospjelih neplaćenih računa.
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić istaknuo je kako je trgovačko sudstvo bitan element pravosuđa, ali i značajan element gospodarstva.
Trgovački sud u Dubrovniku ima predsjednika, četiri suca i jednog sudskog savjetnika. Nadležan je za rješavanje sporova u gospodarstvu za područje Dubrovačko-neretvanske županije, kao i za stečajne postupke, izvanparnične mjere osiguranja te prethodne i privremene mjere, a brine i o sudskom registru.
Još u vrijeme francuske Ilirske pokrajine Dubrovnik je imao sudbeni stol, a dekretom francuskog maršala Marmonta 1812. ustanovljen je trgovački sud s predsjednikom, četiri suca i dva pristava. Bili su birani iz redova trgovaca, kupaca i novčara. Od tada do danas je trgovački sud u Dubrovniku postojao u različitim oblicima.
Od 2011. Trgovački sud u Dubrovniku je imao status ispostave splitskog Trgovačkog suda, a prema novom Zakonu o područjima i sjedištima sudova, od prvog dana 2019. opet je samostalna institucija pa gospodarstvenici iz najjužnije hrvatske županije više ne moraju putovati na ročišta u Split.