Predao sam svoje pismo o ostavci Ruslanu Stefančuku, predsjedniku ukrajinskog parlamenta. Bila mi je čast služiti ukrajinskom narodu i raditi za vojsku posljednja 22 mjeseca, u najtežem periodu moderne povijesti naše države.

Napisao je to u ponedjeljak sad već bivši ukrajinski ministar obrane Oleksej Reznikov. Kako je u nedjelju navečer objavio njegov šef, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, umjesto njega tu će funkciju preuzeti kolega Rustem Omerov, dosadašnji čelnik Fonda za državnu imovinu.

- Reznikov je prošao kroz 550 dana rata. Vjerujem da ministarstvo treba nove poglede i drukčije formate interakcije s vojskom i društvom općenito. Naš parlament poznaje Omerova dobro i on ne treba dodatna predstavljanja. Očekujem da će potvrditi ovoga kandidata - objavio je Zelenski.

Inače, o smjeni Reznikova govorilo se još početkom 2023. Prema izjavama vladajućih političara, navodno ga je čekala funkcija ministra strateških industrija. Na njegovo mjesto trebao je doći sadašnji šef obavještajne službe Kiril Budanov, no od toga se odustalo. Iako ministra tad nisu povezivali s korupcijskim skandalima, već su tad mediji pisali kako je ministarstvo obrane kupovalo hranu za vojnike po višestruko višim cijenama. No početkom kolovoza pojavila se još jedna afera povezana s nabavkom jakni iz Turske. Prema pisanju ukrajinskih novina ZN.ua, objavili su članak prema kojem je Ministarstvo obrane prošle godine sklopilo ugovor o nabavi ljetnih kamuflažnih jakni. One su odjednom postale podstavljene zimske, a cijena im je narasla tri puta.

Prema objavljenim dokumentima, 4900 kompleta u početku je koštalo 142.000 dolara, odnosno 29 dolara po komadu. U novim papirima sve je koštalo 421.000 dolara, odnosno 86 dolara po kompletu. Osvrnuo se na to i sam Reznikov prije tri tjedna te rekao kako će dati ostavku ako je učinio nešto pogrešno. Sad je dao dogovorenu ostavku, no nema potvrde je li to bilo zbog ovog skandala s nabavom.

Za novog ministra Omerova Rusi su već izjavili kako je riječ o čistom američkom špijunu, koji pod svaku cijenu ne želi primirje. Riječ je o krimskom Tatarinu koji je rođen u nekadašnjem sovjetskom Uzbekistanu, kamo su mu roditelji bili protjerani. Vratio se živjeti na Krim te je sa sunarodnjacima 2014. bio protiv ruske aneksije. Tijekom 2019. izabran je u parlament, gdje je služio kao supredsjedatelj Krimske platforme, međunarodne diplomatske organizacije usmjerene na poništavanje ruske aneksije.