Za Uljanik grupu su izgleda stigle četiri ponude za strateško partnerstvo iako ni uprava ni ministar gospodarstva nisu htjeli otkriti njihova imena i vrijednost ponude.
- Objavit ćemo imena kad ih pregledamo - rekao je čelnik uprave Emil Bulić.
No kakvo god bilo konačno rješenje, koji god partner bude izabran, ako bude izabran, plan će sigurno uključivati dodatni trošak države za restrukturiranje i pokušaj spasa brodogradilišta.
Bacanje milijardi
Prema prethodnim planovima restrukturiranja, država bi trebala dati od 1,5 do 2 milijarde dodatnih kuna kako bi zadržala zaposlenost u Rijeci i Puli.
Već sad je zato jasno da će spašavanje Uljanika biti teško i do šest milijardi kuna te da će biti jedno od najvećih u povijesti. A sve ćemo to platiti svi mi. Primjerice, snižavanje PDV-a na svježe meso i povrće je Vlada predstavila kao veliki korak u rasterećenju građana. Ali time se odrekla dvije milijarde kuna godišnje. Uljanik će tako i figurativno pojesti tri godine jeftinije hrane.
Ceh od šest milijardi kuna skače u nebo zbog jamstava koje je država odobravala Uljaniku. Samo lani smo platili 2,5 milijardi kuna jamstava i kredita za Uljanik! A to nije kraj jer uz to nisu uključene kamate i naknade za raskid ugovora.
U ponedjeljak je Uljanik izvijestio da su raskinuti ugovori za još dva broda, a to je dodatnih 1,2 milijarde jamstava koje trebamo platiti.
- Novogradnja 500, koja je skoro dovršena i vrijedi više od milijardu kuna, jedina je nada da ćemo nešto i uspjeti vratiti od tih jamstava - kaže nam upućeni sugovornik.
Dakle, ako Uljanik uspije završiti jaružalo za koje je naručitelj iz Luxembourga otkazao ugovor, a zatim ga proda, onda bi se tek država mogla vratiti u proračun oko 922 milijuna naših kuna. Sva ostala jamstva su nenaplativa.
A kako je uopće došlo do toga da svi mi plaćamo nesagrađene brodove? Država je, najviše Milanovićeva vlada u 2015., davala 80 posto jamstava za kredite koje je Uljanik dizao kako bi mogao graditi brodove. Ukupno 4,3 milijarde kuna.
Muljanje s novcem
Ali umjesto da se kontrolira potrošnja novca, to nije radilo ni Ministarstvo gospodarstva ni Ministarstvo financija. Kad se u jesen podvukla crta, vidi se da je novac otišao u vjetar.
- Iznos od 1,069 milijardi kuna za koja su izdana državna jamstva od 856 milijuna kuna nisu utrošena za gradnju novih brodova jer njihova gradnja nije ni počela - stoji u službenom Vladinu izvješću iz listopada.
Ali kontrola je stigla prekasno.
Država je davala jamstva za brodove, a početkom godine i za 96 milijuna eura za spas brodogradilišta. Novac je trebao odlaziti za gradnju broda, a kad se on naplati, jamstva se anuliraju. Problem je samo što je bivša uprava ugovorila novi brod, a da nije naplatila i završila prethodno započeti. I tako su non-stop dobivali svježi novac, hvalili se punom knjigom narudžbi, a onda je sve puklo.
Je li novac izvučen? Jesu li radovi preplaćivani podobnim kooperantima? Jesu li namjerno ugovarani gubici na brodovima?
Gubici, gubici i još malo gubitaka
Na što je potrošeno više od pola milijarde kuna s kojima se trebao restrukturirati 3. maj? Te i brojne druge potencijalno štetne poteze istražuju još od lipnja Državno odvjetništvo i policija, ali dosad nema nikakvih rezultata. Službeni odgovor je da izvidi još traju.
Treba napomenuti i da je Vlada krajem 2017. godine znala da se novac troši netransparentno, ali ipak je odobren još jedan kredit od 96 milijuna eura koji je otišao u vjetar.
I u Vladi zato postoje razmimoilaženja oko toga treba li spašavati Uljanik i na koji način. Postoji struja koja smatra da je već dovoljno javnog novca otišlo na spašavanje jer su samo jamstva pojela procijenjeni iznos koji je država, primjerice, planirala potrošiti na 12 izraelskih vojnih zrakoplova. Kako će se Vlada postaviti, ovisi baš o tome kakve će ponude dobiti i koliko su privatni partneri spremni uložiti.
Tko će nam dati 800 milijuna eura?
U Uljaniku i dalje nema ni za plaće, u grupi su natukli gubitke od 364 milijuna kuna do rujna, ostala su im tri broda koja mogu sagraditi, pa je zaista i pitanje što će se na kraju restrukturirati.
Darko Horvat je rekao da očekuje da strateški partner sudjeluje minimalno 50 posto od potrebnih 800 milijuna eura (šest milijardi kuna) potrebnih za restrukturiranje. To je više od dosadašnjih procjena. Drugu polovicu treba dati država. Sindikalni čelnik Mladen Novosel (SSSH) rekao je kako mu se čini da ima nade, ali da je nužno osigurati plaće za prosinac i siječanj.
Potencijalni strateški partneri
1. Brodosplit i Fincantieri
lasnik samoborskog DIV-a i Brodosplita Tomislav Debeljak predao je ponudu zajedno s talijanskim brodograđevnim divom Fincantierijem.
2. Pomorski institut Split
Kapetan Ivan Knežević, koji je na čelu Instituta, kaže da zajedno s bankama ima ozbiljnu ponudu za Uljanik, ali je ona potpuno nejasna.
3. Scenic Grupa Australija
Veliki australski brodovlasnik je gradio plovila u Puli, želi nastaviti partnerski odnos, ali je pitanje kakvi su uvjeti za njihova ulaganja.
4. Konzorcij brodogradilišta Njemačka
Neslužbeno se može doznati da su se za ponudu okupila i njemačka manja brodogradilišta. Navodno ih predvodi brodogradilište iz Donje Saske.