Na dnevnom redu sjednice Vlade je prijedlog državnog proračuna za iduću te projekcijama za 2024. i 2025. godinu, s pratećim prijedlogom financijskih planova izvanproračunskih korisnika i analitičkim prikazom potprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti/projekata, koji se financiraju iz sredstava Europske unije.
POGLEDAJTE VIDEO: Sjednica Vlade
Prvi proračun kad Hrvatska ulazi u Schengen i europodručje
- Ovaj proračun donosimo u posve novim okolnostima. Osjećamo još posljedice Covid krize, krize s energentima i ratom u Ukrajini. Ovo je prvi proračun koji donosimo za period kada Hrvatska ulazi u Schengen i u europodručje. Ovo će utjecati na ekonomski razvoj i percepciju Hrvatske i zahvaljujući politici javnih financija imali preokret iz deficita u suficit, zadržali smo ključni preduvjet, a to je politička stabilnost, provodimo reforme i imamo sjajan kreditni rejting. Naša projekcija rasta od 5,7 posto je vrlo dobra, a skromnija je čak od onoga što o nama govore međunarodne financijske institucije. Ova godina daje nam mogućnost da u iduću godinu uđemo spremni - rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Ova godina daje mogućnosti da u iduću uđemo spremni, dodao je, kada se očekuje usporavanje globalne ekonomije.
- Naše projekcije rasta gospodarstva za iduću godinu su na 0,7 posto. Nakon 2023. planiramo imati viši rast od 2,7 i 2,6 posto 2024. i 2025., vidimo da će iduća godina biti prijelazna što se tiče rasta - rekao je.
Proračun za iduću godinu ima tri bitna aspekta, dodao je.
- I ovaj proračun ima za cilj ublažavanje posljedica krize, očuvati gospodarski rast i razvoj, povećati energetsku sigurnost, snažiti male i srednje poduzetnike, dinamizirati proces obnove, ovaj proračun će omogućiti sigurnost građana, nastavak rasta mirovina, plaća, dogovor sa sindikatima je uključen u ovaj proračun, niz je mjera koje se odnose na demografske mjere, daljnja ulaganja u obrambene sposobnosti u promijenjenim geopolitičkim odnosima - rekao je.
Ministar financija Marko Primorac također je istaknuo je kako se iduće godine predviđa usporavanje gospodarstva.
- Realni rast BDP-a iznosit će 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan. Najznačajniji doprinos rastu iduće godine trebao bi doći od državne potrošnje i investicija - naveo je ministar navevši kako se za iduću godinu predviđa usporavanje inflacije na 5,7 posto.
- Na tržištu rada se ne očekuju negativna kretanja pa će tako stopa zaposlenosti bilježiti blago povećanje. Snažniji gospodarski rast očekuje se nakon 2023. uz jenjavanje inflacijskih pritisaka te nastavak rasta realnih plaća - rekao je.
Prihodi za 2023. planirani u iznosu 24,9 milijardi, a rashodi 26,7 milijardi eura
Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u odnosu na plan za 2022. Za 2024. su projicirani u iznosu 24,8 milijardi te u 2025. 25,8 milijardi eura.
Porezni prihodi, nastavio je, iduće godine rastu za 4,8 posto, odnosno projicirani su u iznosu od 13,3 milijardi eura.
- U narednim godinama se očekuje njihov rast - rekao je ministar.
Što se tiče prihoda od poreza na dobit, iduće godine se planiraju u iznosu 1,6 milijardi eura, a za 2024. i 2025. u iznosu od 1,7 milijardi eura. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost se očekuju u iznosu od 9,1 milijardi eura, prihod od posebnog poreza i trošarina u iznosu 2,2 milijarde eura, prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto.
- Značajan učinak na prihode imaju i pomoći EU, koji iduće godine bilježe značajan rast od 32,8 posto te iznose pet milijardi eura - dodao je.
Ukupni rashodi za iduću godinu se planiraju u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8 posto ili 2,1 milijardu više u odnosu na 2022. U 2024. se rashodi očekuju u iznosu 25,6, a u 2025. u iznosu 25,9 milijardi eura.
- Povećanje rashoda odražava politike Vlade prije svega usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, na održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, obnove od potresa, investicijske razvojne projekte uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje obrambene sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize - istaknuo je ministar.
Povećanje rashoda za obnovu od 270,8 milijuna, za vojsku i policiju za 86,9 milijuna eura, za izgradnju plinovoda...
Povećanje rashoda u iznosu 2,1 milijardu eura rezultat je prije svega, naveo je, povećanja rashoda za zaposlene u iznosu od 456,7 milijuna eura, za mirovine u iznosu 512,7 milijuna eura, socijalne naknade 25,6 milijuna, prehranu za učenike u osnovnim školama 72,2 milijuna, subvencije stambenih kredita 13,9 milijuna, rodiljne i roditeljske potpore u iznosu 40,4 milijuna, dječje vrtiće 14,6 milijuna eura te za transfer HZZO-u 74,8 milijuna eura.
Za nastavak obnove od potresa planira se povećanje rashoda u iznosu od 270,8 milijuna eura, za jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti, dakle za vojsku i policiju za 86,9 milijuna, odnosno na 324,4 milijuna eura, od čega, između ostalog, za višenamjenske borbene avione ide 261,2 milijuna eura, borbeno vozilo pješaštva 2,5 milijuna, višenamjenski helikopter 15,4 milijuna, protuzračnu zaštitu 14,6 milijuna, obalni ophodni brod 9,5 milijuna, borbeno oklopno vozilo simulator 1,2 milijuna eura.
Za diverzifikaciju dobavnih pravaca u energetici, tj izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala izdvojit će se 75 milijuna eura.
Ukupan trošak mjera pomoći za građane i poduzetnike planiraju se u iznosu 643,2 milijuna eura.
- Manjak općeg proračuna planiramo na razini 1,7 milijardi eura, odnosno 2,4 posto BDP-a - istaknuo je ministar.
Očekuje se smanjenje udjela javnog duga na 67,9 posto
Izvanproračunski korisnici će bilježiti višak od 0,3 posto BDP-a iduće godine, dodao je. Lokalne jedinice bilježit će manjak od 0,1 posto BDP-a 2023., a 2024. i 2025. od 0,2 posto BDP-a.
- Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te da će iznositi 70,2 posto u 2022., odnosno 67,9 posto u 2023., potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će sa 65,5 posto u 2024. dosegnuti razinu od 63,5 posto u 2025. - poručio je Primorac.
Zakonom o izvršenju državnog proračuna dana je pravna osnova za isplatu lokalnim jedinicama - s pozicija Ministarstva financija jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, isplatit će se pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu 265,4 milijuna eura.
Za dobrovoljno i funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave isplatit će se pomoć u iznosu 13,3 milijuna eura.
- Oba ova iznosa su utvrđena jednako kao i u prethodnom proračunu - rekao je napomenuvši kako je u 2023. ukupno zaduživanje općina, gradova i županija ograničeno na najviše tri posto ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne samouprave.
- Slijedom iskustva s pandemijom te agresije na Ukrajinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije i narušavanja sigurnosne situacije - rekao je ministar naglasivši kako u tom slučaju ministar financija mora u roku sedam dana obavijestiti Sabor.
Uz to, Zakonom je dana mogućnost Vladi da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za financijsku pomoć iz proračuna EU, koje EK odobrava za pomoć Ukrajini, a ostaje i nadalje ovlast HAMAG Bicro-u i HBOR-u da sukladno odlukama Vlade izdaju jamstva u ime RH.
- Vezano za zaduženje, Zakonom se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,7 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 399,9 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 431,2 milijuna eura - naveo je.
Nova financijska jamstva za 2023. iznose 1,2 milijarde eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 882,8 milijuna eura.