Promjena je postala jedna od najčešćih riječi u gospodarstvu. Govori se o promjeni tehnologije, tržišta, poslovnih modela i navika potrošača. I možda najvažnije - da se različite promjene više ne događaju odvojeno. Umjetna inteligencija povezana je s tržištem rada, demografija s mirovinskim sustavom, a dostupnost kapitala s mogućnošću kompanija da ulažu, rastu i mijenjaju svoje poslovne modele.

Upravo će ta povezanost biti jedna od glavnih tema ovogodišnjeg "Izazova promjene", najveće regionalne financijske konferencije koju organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza. Konferencija se održava od 2012. godine, a ove se godine očekuje više od 500 sudionika iz Hrvatske i inozemstva – predstavnika financijske industrije, regulatora, kompanija, banaka, investicijskih fondova, akademske zajednice i tehnološkog sektora.

- Danas više nije dovoljno pitati što će se promijeniti. Promjene se već događaju i važno je razumjeti kako su one međusobno povezane te kakve će posljedice imati na gospodarstvo, kompanije i građane. Zato smo ove godine željeli razgovarati o promjeni iz različitih perspektiva - od umjetne inteligencije i novih investicija do mirovinske štednje i budućnosti financijskih tržišta - kaže Dijana Bojčeta, direktorica UMFO-a.

Stižu šefovi najvećih firmi u Hrvatskoj

Tijekom dva dana na pozornici Pical Resorta naći će se skoro 60 govornika iz Hrvatske i svijeta, među kojima predstavnici Vlade RH, regulatora, financijske industrije, velikih domaćih kompanija i akademske zajednice.

Jedno od važnijih pitanja za budućnost hrvatskog gospodarstva je - gdje pronaći kapital za rast. Hrvatska ima snažne kompanije u sektorima poput prehrambene industrije, turizma i poljoprivrede, ali izazov je kako povećati njihovu dodanu vrijednost i istodobno odgovoriti na zahtjeve održivosti i nove globalne konkurencije. Upravo to je tema panela o plavo-zelenoj ekonomiji i investicijama koje mogu mijenjati Hrvatsku, na kojem sudjeluju Martina Dalić (Podravka), Željko Kukurin (Valamar), Luka Orešković (Bosqar) i Marko Pipunić (Žito Grupa). Umjesto pitanja može li održivost biti trošak ili obveza, rasprava će se usmjeriti na to može li ona postati izvor novih investicija, proizvoda i konkurentskih prednosti, a više od svega može li povezati "zelenu Hrvatsku" s "plavom Hrvatskom".

Na ovu se temu nadovezuje i rasprava o private equityju. Kapital koji ulazi u kompanije kako bi ih razvijao, profesionalizirao ili širio postaje sve važniji dio europskog i regionalnog financijskog tržišta. O tome što investitori danas traže i kako se stvara vrijednost u kompanijama govorit će Igor Čičak, osnivač, glavni partner i CEO Provectus Capital Partnersa.
Tema koja najbolje pokazuje koliko se svijet promijenio u samo nekoliko nesumnjivo je umjetna inteligencija. AI više nije samo pitanje novih digitalnih alata, jer njen razvoj otvara pitanja o tome kako će izgledati radna mjesta budućnosti, tko će kontrolirati infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije i - možda najvažnije - što se događa s ljudskim odlučivanjem kada dio odluka počnu donositi algoritmi. Panel "Novo doba odlučivanja - tko odlučuje?" okupit će Gorana Đoreskog iz Digital Realtyja, odvjetnika Ozrena Kobsu, profesora Zvonimira Galića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zvonka Kostanjčara s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji će ponuditi svoje uvide u ovu problematiku.
Promjena demografske slike istodobno nameće sasvim drugo pitanje – kako će izgledati financijska sigurnost ljudi u starosti. Dulji životni vijek znači i dulje razdoblje u kojem treba osigurati prihod nakon prestanka rada, dok se broj radno aktivnih u odnosu na broj umirovljenika neprestano mijenja. Zbog toga se budućnost mirovinskog sustava sve manje može promatrati samo kroz prizmu obveznih doprinosa.

Upravo stoga će se i na ovoj konferenciji raspravljati o boljem povezivanju faze štednje s fazom isplate, o ulozi trećeg mirovinskog stupa te kako mirovinski sustav prilagoditi demografskim promjenama. U raspravi će sudjelovati Melita Čičak iz Ministarstva rada, Dominik Gluhinić iz HRMOD-a, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i predsjednik Uprave Erste Plavog Petar Vlaić, uz moderiranje Eve Horvat iz Raiffeisen mirovinskih fondova.

- Kada govorimo o mirovinskoj štednji, zapravo govorimo o vrlo konkretnom pitanju - kako će ljudi financirati svoj život za dvadeset, trideset ili više godina. Isto vrijedi i za investicije: odluke koje se donose danas oblikuju gospodarstvo koje ćemo imati sutra. Zato je važno da o tim temama razgovaramo zajedno, a ne svaku promjenu promatrati zasebno - kaže Dijana Bojčeta.

Uz navedene teme, tijekom dva dana sudionici konferencije razgovarat će i o makroekonomskim kretanjima, alternativnim fondovima, regulativi, tržištu kapitala, ETF-ovima i financijskoj pismenosti. Na konferenciji se, između ostalih, očekuju i Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, te Ante Žigman, guverner Hrvatske narodne banke.
Ipak, zajednička poveznica svih panela, predavanja i razgovora ipak nije potraga za jednom prognozom budućnosti. Pitanje je tek - kako donositi dobre odluke u vremenu u kojem se mijenjaju pretpostavke na kojima su se dosad temeljili poslovanje, ulaganje, rad i dugoročna štednja.