Dragan Lozančić, ravnatelj Državnog ureda zaštitu i spašavanje, gostovao je u studiju 24sata. Govorio je o prirodnim katastrofama, sredstvima kojima Hrvatska upravlja i radu DUZS-a.
Što se događa u Hrvatskoj? Zašto nismo u stanju brzo i efikasno izaći na kraj s prirodnim katastrofama koje su nas zadesile u zadnjih pola godine?
- Mislim da se Hrvatska dobro nosi u ovim situacijama. Ovog ljeta bila je izvanredna situacija, i to ne samo kod nas. S obzirom na klimatske promjene koje su jedan od najvećih razloga prirodnih katastrofa, Hrvatska je još i dobro prošla, iako je ovo rekordna godina što se tiče protupožarne problematike.
Kako komentirate poplavu u Zadru?
- Palo je triput više kiše nego inače. Teško je procijeniti da će kiša doći na takav način. Zadnji put je tako bilo 1986. godine, kad je palo preko 300 mm kiše. U ovoj situaciji je palo 300 mm kiše u 20 sati. Možete procijeniti, ali ne možete predvidjeti.
Što rade ljudi na terenu za sanaciju, koliko je njih i kakvu vrstu pomoći mogu očekivati?
- Koncept našeg sustava sličan je drugim europskim zemljama, jedna lokalna zajednica mora biti sposobna suočiti se s ovakvim ili sličnim katastrofama, gdje se traži pomoć grada ili županije. U Zadru je takva situacija, oborine su ostavile stres na lokalnoj upravi, a gradske, županijske i državne razine sjele su za okrugli stol i dogovorile kako će pomoći Zadru. Koordinirali smo pomoć susjednih županija, no tek nakon nekog vremena možete pozvati pravu pomoć - HGSS, Hitnu, vatrogasce...
Ekstremne prirodne i klimatske promjene glavni su uzrok ovih katastrofa. Traže li one promjenu državne strategije i domovinske sigurnosti?
- Naš sustav cijelo vrijeme prati te promjene i mi procjenjujemo što nas čeka u budućnosti. Klima je teška problematika i uvjeti će se dramatično mijenjati. Neka područja će biti sušna, a neka poplavljena. Za takav scenarij DUZS mora ažurirati svoje planove, preispitati kapacitete i troškove resursa i je li spremna za katastrofu. Ako vidimo što se događa u svijetu, jasno je da ni svjetski moćne države ne mogu uvijek biti spremne, najsvježiji primjer su uragani na jugu SAD-a.
Što treba napraviti u budućnosti, kako Hrvatska treba promijeniti pristup?
- Primjerice, ne bismo trebali nakon protupožarne sezone sve uložiti u protupožarnu borbu. Nova strategija nacionalne sigurnosti, civilna zaštita, prepoznati da klimatske promjene mogu uzrokovati nesreće, preispitivanje naših kapaciteta. To su samo neki od koraka. Prvi korak mora biti da vidimo u kakvom smo stanju. Mora biti proces, a ne inventura. Taj proces uključuje sve - od građana, preko udruga, do državnih tijela. Imamo prijedlog na koji način potrošiti novac, 215 milijuna eura iz europskih fondova, isključivo za smanjenje rizika od tri izazova - protupožarnih, potresa i poplava. Imamo dovoljno zrakoplova u protupožarnoj borbi i mislim da smo dobro opremljeni s tim snagama. Zemaljske snage moramo bolje ispitati, koristimo li ih na najučinkovitiji način.
Hoćemo li kupovati još više protupožarnih aviona ili je ovo što imamo dovoljno?
- Mislim da je konsenzus sa šest kanadera i šest AirTractora dobar za Hrvatsku. Naše snage moraju biti resurs i ne bi bilo dobro da se zemaljske snage naviknu na stalnu pomoć zračnih snaga. Moramo imati jednu integriranu sliku događaja i s jednog mjesta upravljati situacijom. Problem je složen, s obzirom na to da imamo i privatno i državno vlasništvo. Limitirana su nam sredstva, a država nam pomaže s minimalnim sredstvima.
Može li vojska zamijeniti nedostatak vatrogasaca?
- Čovjek koji koordinira je vatrogasac i prvi cilj je ugasiti požar. Vojska ima svoju ulogu koja je zakonski određena, gdje pruža pomoć civilnim strukturama. Kad oni dođu, zna se što mogu, a što ne mogu napraviti. Zasad mislim da imamo jedan dobar sustav, vojska ima sposobnosti koje može ponuditi u bilo kojoj situaciji, no jasno je tko upravlja takvim situacijama - civilne, odnosno vatrogasne vlasti. Primjerice, u Splitu nije bilo mjesta za nijednu službu osim vatrogasne...
HGSS je hrvatski brend, pomažu svima, no žale se na maćehinski odnos države prema njima...?
- Njihova želja za boljom opremom je legitimna. Svi, od HGSS-a do vatrogasaca, žele to, a mi moramo novac za civilnu zaštitu dobro rasporediti. Svi moraju dobiti onoliko sredstava koliko im pripada, a mi moramo uvjeriti Vladu da poveća sredstva za sustav civilne zaštite, za što mislim da imamo dobre šanse s obzirom na klimatske promjene.