Oko 52 posto građana podržava cjelovitu kurikularnu reformu koja je počela prošle godine i na kojoj je radilo više od 500 učitelja i stručnjaka.
Tehnička vlada reformu je zaustavila. Ekspertni tim za reformu je raspušten. Stranke koje su pobijedile na izborima i koje trebaju formirati novu vladu u kampanji su se zalagale za nastavak reforme. Hoće li to i kako učiniti, tek ćemo vidjeti.
Agencija Ipsos između 1. i 18. lipnja provela je anketu među građanima koja je pokazala da više od polovine traži nastavak reforme. Osobnim anketiranjem uz pomoć računala ispitali su 969 punoljetnih ljudi iz cijele Hrvatske.
Ispitanici su na to pitanje mogli dati samo jedan odgovor. Tako je 31,1 posto njih odgovorilo da je u potpunosti podržavaju, a 21,4 posto da je uglavnom podržavaju. Reformu niti podržava niti ne podržava 23,7 posto ispitanika, a uglavnom je ne podržava 5,3 posto ispitanih ljudi. Isto toliko ljudi iz uzorka uopće ne podržava reformu, a odgovor na pitanje nije znalo 13,2 posto ispitanih. Ipsos je ispitanike pitao i tko će, prema njihovu mišljenju, biti odgovoran ako se cjelovita kurikularna reforma zaustavi. Većina ispitanika krivi Vladu, Ministarstvo obrazovanja i ministra. Stručnjaci bivšeg ekspertnog tima koji je vodio reformu obrazovanja kažu da nova vlada treba poduzeti tri glavna koraka. Prvi je osigurati normativni okvir za provođenje reforme. Drugi korak je povući novac iz EU fondova za financiranje cjelokupnog projekta, a treći ponovno uspostaviti infrastrukturu procesa zaustavljene kurikularne reforme. O reformi obrazovanja raspravljalo se i u Rovinju na u nedjelju završenom Weekend Media Festivalu.
- Da biste napravili revoluciju danas u društvu, treba imati ideju a ne novac. Evo, vidite u što se pretvorila ova naša reforma. Petsto ljudi i kilavo dijete. Dogodila se jedna mala revolucija, no cijela situacija se ispolitizirala i sve je postalo jednom riječju odvratno. Mi u Hrvatskoj ne znamo za koju to budućnost obrazujemo našu djecu. Treba djecu naučiti odgovornosti, radnim navikama i potaknuti strast za znanjem, a naša škola to ne radi - izjavio je poznati astronom i edukator Korado Korlević na panelu Obrazovanje i budućnost. Na panelu je govorio i bivši voditelj ekspertne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu Boris Jokić.
- Mi nemamo pojma kakvu budućnost želimo, koje visokoobrazovane ljude trebamo najviše da krenemo naprijed. Naš najveći problem je to što ne znamo surađivati i komunicirati. Ne znamo timski raditi, ni o čemu se ne možemo složiti, i kad imamo vrijednost, ne znamo je prepoznati. Pitate me koji bismo sustav trebali slijediti. Zašto bismo uopće neki sustav trebali slijediti? Mi ovdje stvaramo, ne slijedimo. I da zaključim, ova reforma školstva na kojoj smo radili blaga je reforma, nimalo radikalna i nesavršena, ali je ujedinila ljude iz mnogih sektora, a to političari nisu znali prepoznati nego su se umiješali. Hrvatski način obrazovanja danas ne dozvoljava mladom čovjeku da prepozna svoje potencijale, da se isprofilira. Ne stvara renesansnog čovjeka nego fah idiote - izjavio je Jokić u Rovinju.
Na panelu se raspravljalo o finskome modelu obrazovanja, kojem je u prvom planu timski rad i suradnja, a ne individualnost.
- Važno je znati umrežiti svoje znanje s kolegama i to stvara kritičnu masu koja mijenja stvari. Toga u Hrvatskoj još nema jer mi nismo sređeno društvo - kazao je sudionik panela Predrag Grubić.
Sve o finskoj reformi školstva doznajte na međunarodnoj konferenciji u obrazovanju koja se održava u srijedu u Zagrebu. Možemo li i kako finska iskustva primijeniti u Hrvatskoj? Na to i druga pitanja pokušat će odgovoriti sudionici konferencije koja se održava u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) te Agencije IMC. Naziv konferencije je “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”. Jedan od sudionika je Lasse Leponiemi, ključni čovjek na čelu SCOOL-a. Riječ je o finskoj organizaciji koja pomaže školama u prilagodbi s inovativnim obrazovnim formatima. Lasse od 2003. godine djeluje u obrazovnom sustavu Finske.
Na konferenciju dolazi i Marjaana Manninen, savjetnik za obrazovanje u finskom Nacionalnom odboru za obrazovanje. Među ostalim, posvetila se promociji zdravog života školaraca. Govornici će, uz stručnjake iz Finske, biti prodekanica za studente Olivera Jurković-Majić, direktor Styria Internationala za Hrvatsku Boris Trupčević, vlasnica Agencije IMC Ankica Mamić, investitor i poduzetnik Nenad Bakić, profesorica i savjetnica iz Osijeka mr. sc. Sanja Arambašić, profesor matematike i ocjenjivač PISA testova Željko Bošnjak te doc. dr. sc. Mirko Ruščić sa zagrebačkog PMF-a.
'U djeci treba potaknuti strast za znanjem'
Djecu treba naučiti odgovornosti, radnim navikama i potaknuti im strast za znanjem, a naša škola to ne radi, izjavio je to na panelu o obrazovanju astronom Korado Korlević. Na panelu je govorio i bivši voditelj ekspertne skupine Boris Jokić.