U procesima za ratne zločine mora se izbjeći sukob nadležnosti između država. Srbija mora potpuno surađivati s Haaškim sudom te provoditi sve njegove odluke i presude, dok u tretmanu manjina Beograd mora poštivati domaće i međunarodne obveze.

Tako, doznaje Večernji list, glasi dogovoreno rješenje i jezične formulacije oko tri ključne točke na kojima je Zagreb inzistirao kako bi Srbiji dao zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23.

Kovač: Blizu smo rješenju oko pregovora Srbije i EU

Hrvatska je na tragu pronalaska rješenja oko nastavka srpskih pristupnih pregovora Europskoj uniji, rekao je u petak na konferenciji za medije ministar vanjskih poslova Miro Kovač, dodavši kako ga je začudilo da su iz EU-a izašli s nekim informacijama u javnost bez zajedničkog dogovora. 

"Hrvatska je jasno rekla koji su naši zahtjevi i zabrinutosti oko srpskih pregovora s EU", rekao je Kovač. 

To su srpska suradnja s Haaškim sudom koja "mora biti potpuna i uključivati i prihvaćati presude i odluke suda", zatim poštivanje manjinskih prava, odnosno zastupljenost hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, te rješavanje pitanja regionalne jurisdikcije zbog toga što "nije moguće da Srbija bude nadležna za sve zločine na području bivše Jugoslavije, uključujući Hrvatsku", smatra Kovač.

Dodao je kako će se telefonski čuti s povjerenikom EU-a za regionalnu politiku Johannesom Hahnom da rasprave dvosmislene informacije koje su proteklih dana izlazile u medijima. 

Ministar Kovač osvrnuo se i na prva četiri mjeseca rada MVEP-a, istaknuvši kako smatra da su se u tom razdoblju značajno promijenili odnosi sa susjednim zemljama u kojim više nema vrijeđanja, povišenih tonova i spektakularnih napada. 

"To se odnosi na Sloveniju s kojima imamo dobar odnos na svim razinama. S njima imamo otvoreno pitanje arbitraže, ali ona za nas više nije aktualna. Potrudili smo se pronaći alternativno rješenje – bilateralne pregovore ili neki međunarodni sud, ali ne više u okviru arbitraže", rekao je Kovač. 

Odnos s Mađarskom također se poboljšao, smatra Kovač, istaknuvši kako je problem odnosa između INA-e i MOL-a dignut na razinu dviju vlada. Arbitraža nastavlja, a sve konstrukcije u hrvatskom tisku koje tvrde suprotno su "fabuliranje", kaže šef diplomacije.

Odnosi sa Srbijom također su se "relaksirali", smatra Kovač, osim ponekih natpisa o fašizaciji i ustašizaciji Hrvatske na koju hrvatski dužnosnici ne žele reagirati jer sa Srbijom žele izgraditi normalne, dugotrajno dobrosusjedske odnose. 

Teorije o fašizaciji Hrvatske Kovač smatra neodgovornim prema društvu, te je istaknuo da će oni kao izvršna vlast javno djelovati i suzbijati sve pojave ekstremizma, bili oni lijevi ili desni. 

"Ne prihvaćam dociranja sastrane da su u Hrvatskoj ugrožene vrijednosti, te odgovorno tvrdim da smo na polju tolerancije napredniji od nekih država koje to čine", zaključio je Kovač. 

Hrvatska je prisutna i aktivna u Bosni i Hercegovini, kojoj je pomogla da ponese zahtjev za članstvo u EU, a uskoro će se potpisati ugovor o europskom partnerstvu kojim će joj pružati tehničku pomoć u pristupnim pregovorima, rekao je Kovač.

Ministar je istaknuo kako je na nedavnom sastanku ministara u Bruxellesu izrazio podršku prijemu Crne Gore u NATO-u i dodao kako će se potruditi da Hrvatska bude među prvima koja će ratificirati sporazum ulaska Crne Gore u Savez.