Europske članice NATO-a se naoružavaju neviđenom brzinom. Izgleda da je stari kontinent ozbiljno shvatio upozorenja o mogućem ratu s Rusijom piše Newsweek.
- Rusija se priprema za rat sa zapadom - rekao je krajem studenog, Bruno Kahl, šef njemačke obavještajne službe. Kahl smatra da neće doći do velikog konvencionalnog rata sa savezom.
- Moskva bi mogla provesti ograničenu invaziju ili pojačati hibridni rat kako bi testirala sposobnost i odlučnost saveza - pojasnio je
Kahl.
Izgleda da je Zapad ozbiljno shvatio ruske namjere jer se priprema za oba moguća scenarija.
- Rusija ima više mogućnosti za testiranje jedinstvenosti NATO-a - rekao je u studenom, general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart.
Povjerenik Europske unije za obranu Andrius Kubilius upozorio je u rujnu kako bi Rusija mogla biti spremna za sukob s NATO-om i EU u roku od šest do osam godina.
Estonska tajna služba upozorila je kako NATO u budućnosti može očekivati masovnu vojsku po uzoru na SSSR na svojim istočnim granicama ako Putin u sljedećem desetljeću uspješno reformira vojsku.
- Takva vojska bi bila tehnički inferiorna NATO-u, ali bi predstavljala ogromnu opasnost - rekao je bivši premijer Litve, Kubilius. U ovom trenutku istočne članice NATO-a najviše rade na povećanju i poboljšanju svojih vojski.
Rat u Ukrajini natjerao je Švedsku i Finsku u NATO savez iako su obje zemlje bile neutralne tijekom hladnog rata. Donald Trump je u svom prvom mandatu tražio od članica da povećaju potrošnju na obranu na 2 posto BDP-a.
NATO sada želi povećati tu cifru. Latvija, Litva i Estonija su potpisale sporazum o jačanju zaštite svojih granica s Rusijom i
Bjelorusijom.
Estonija je najavila izgradnju mreže bunkera, a Litva će izgraditi prepreke poput "zmajevih zuba" za zaustavljanje tenkova. Poljska koja već sad ima jednu od najjačih vojski na kontinentu je najavila ulaganje 2.5 milijardi dolara u projekt 'Istočni štit'
Pripreme se ne odnose samo na vojsku. Nedavno su Finska, Norveška, Španjolska i Švedska objavile vodiče za krizne situacije. Njemačka je objavila popis aktivnih bunkera i pozvala svoje građane da pretvore podrume i garaže u skloništa.
Latvija će izgraditi 5000 podzemnih skloništa za civile. Baltičke zemlje su posebno ugrožene zbog granice koju dijele s Rusijom. U Estoniji živi 296,268 Rusa što čini 21.5 posto ukupnog stanovništva.
Zanimljiva je razlika u vojnoj potrošnji među članicama NATO-a. Apsolutno najviše vlastitog BDP-a troše zemlje koje su geografski blizu Rusije kao što su Estonija i Poljska. Za razliku od njih zapadne članice još uvijek nisu dosegle NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a.