Od početka godina na snazi je izmijenjeni Zakon o stečaju potrošača kojim Vlada nastoji riješiti veliki broj blokirani koji su u dugotrajnoj blokadi i to zbog relativno malih dugova pa se pretpostavlja da se radi o zaista najsiromašnijima koji nemaju vrijedne imovine.
Prema izmijenjenom zakonu, čak 113.651 blokiranih imaju uvjete za taj jednostavni postupka stečaja potrošača jer glavnice njihovih dugova ne prelaze 20.000 kuna, što je preduvjet za takav stečaj. Usporedbe radi, prema podacima Financijske agencije (FINA) krajem travnja u blokadi bilo je 259.187 čiji su dugovi premašivali 23 milijardi kuna.
Financijska agencija (Fina) početkom je godine počela slati obavijesti blokiranim potrošačima da mogu ući u pojednostavljeni stečaj u kojem bi im se dugovi mogli naprosto obrisati. Svatko mora u roku od 15 dana odgovoriti pristaje li na stečaj ili ne. Iz Fine su odgovorili kako je 36.242 potrošača poslalo odgovor i među njima samo je svaki treći ili 10.765 njih pristalo na stečaj.
No Fina je, prema posljednjim podacima, svoje obavijesti poslala na još 77.409 potrošača koji nisu odgovorili žele li stečaj ili ne. Iz Ministarstva pravosuđa pojasnili su nam da prešućivanjem odgovora potrošači po sili zakona po automatizmu ulaze u stečaj.
- No potrošač i dalje ima priliku da se predomisli i sve zaustavi. Ako je netko propustio priliku odbiti stečaj Fini, to može napraviti kada sud pošalje prijedlog stečaja i to u roku od 60. Tko se ni sudu ne očituje, tada će ući u stečaj po sili zakona - pojašnjavaju nam u Ministarstvu pravosuđa.
Ako netko nema vrijednu imovinu iz koje bi se dugovi naplatili, tada sud donosi jednostavno rješenje da se dugovi brišu. Nitko ne može nakon takvog brisanja ponovno pokrenuti ovrhu za iste dugove, napominju nam u ministarstvu. Ako imovina postoji, potrošaču se dodjeljuje povjerenik koji popisuje imovinu iz koje bi se dugovi mogli naplatiti. No nekretnine se mogu dirati.
- Čak ako netko ima i dvije nekretnine, one se naprosto ne diraju. Ali ako imaju dionice, pokretnine, auto, brod, možda avion, to je imovina koja se može unovčiti i iz nje platiti dugovi. Ako se prodajom imovine dobije više novca od visine dugova, razlika se od prodaje daje potrošaču - govore nam u ministarstvu.
No ako povjerenik u godini dana ne uspije prodati imovinu, tada se dugovi svejedno brišu, a imovina ostaje potrošaču. Tu napominju i još nešto.
- Bitno je da potrošači budu iskreni kakvu imovinu imaju i da ne skrivaju vlasništvo. Ako netko ima samo staru kramu od auta od 10.000 kuna, neće mu se to dirati za naplaćivati dugova - uvjeravaju nas u ministarstvu.