Preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ni za ovu godinu ne razlikuju se značajno od prethodnih. U srednjoškolskom obrazovanju u svim županijama ne školuje se dovoljno obrtničkih zanimanja, posebno onih trogodišnjih. Zidari, tesari, kuhari i pekari su deficitarni i u središnjoj Hrvatskoj i u Dalmaciji. Od četverogodišnjih i petogodišnjih zanimanja, najviše se traže medicinske sestre, a trebalo bi upisivati i više tehničara za električne strojeve te tehničara za računalstvo, preporučuje HZZ.
Studij logopedije i u Splitu?
Kao i uvijek, HZZ ističe kako su njihove Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja "kvalitativne". Preporuke se rade prema praćenju i podacima potreba tržišta rada. Tako, primjerice, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji deficitarna su i zanimanja dentalnih i farmaceutskih tehničara, a u visokom obrazovanju trebalo bi povećati kvote i stipendije za logopede, farmaceute i studente medicine. Upravo logopedija je već godinama najtraženiji studij, no veći je problem što je studijskih programa i mjesta na njima malo. To je u petak komentirao i Stjepan Lakušić, rektor zagrebačkog Sveučilišta. Istaknuvši kako u Zagrebu nema prostornih kapaciteta za određene studijske programe, rekao je kako će se taj problem rješavati i u suradnji s drugim sveučilištima.
- Konkretno, za studij logopedije surađujemo sa Sveučilištem u Splitu, što će dodatno obiteljima olakšati smanjenje troškova u dijelu studiranja njihove djece - poručio je Lakušić.
Važna je državna matura
Kako u Zagrebu, tako i u drugim upisnim područjima, na burzi je previše završenih ekonomskih te hotelijersko-turističkih tehničara, poslovnih tajnika, tehničara za logistiku i komercijalista. Gledano kroz visoko obrazovanje, HZZ preporučuje smanjenje kvota u društveno-humanističkim znanostima, kao i ekonomiji - iako je to svake godine jedan od najtraženijih studijskih programa, posebno u Zagrebu. Zanimljivo je kako se na razini cijele Hrvatske preporučuje smanjenje upisnih kvota za kineziologe i fizioterapeute. I dalje su vrlo traženi svi programi koji se tiču IT područja, tehnologije i medicine.
Sve te preporuke, naravno, ovise i o upisnim područjima, kao i željama samih učenika. Iako je zadnjih godina primijećen porast interesa za strukovna zanimanja, učenici nakon osnovne u velikoj većini upisuju i žele upisati škole koje će im omogućiti izlazak na državnu maturu, a potom i upis na fakultet. Studiranje je također logičan i očekivan korak za veliku većinu učenika, no činjenica je i da se posljednjih godina do besmisla “napuhuju” studijski programi na koje se poslije upisuje minimalan broj studenata.