Hrvatski stručnjaci vraćaju se kao pokretači promjene: Studija otkriva skriveni potencijal

Studija, koju je podržala Zaklada Konrada Adenauera, a izrađena je u partnerstvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Zaklade Znanje na djelu, istražuje motivaciju za povratak i iskustvo integracije visokoobrazovanih povratnika u Hrvatsku. Kako se ideje, vrijednosti i kompetencije koje oni donose mogu najbolje iskoristiti za razvoj Hrvatske? Kako javne institucije, privatni sektor i društvo mogu iskoristiti (skriveni) potencijal ovih mladih agenata promjene? Remigracija treba biti shvaćena kao dio migracijske dinamike iz zemlje emigracije u zemlju imigracije koji je vidljiv u Hrvatskoj posljednjih godina. Kako pokazuje pilot studija, takva internacionalizacija donosi izazove i nove perspektive za razvoj.  

Na događaju će se suautoricama studije, voditeljici istraživanja dr.sc. Caroline Hornstein Tomić, i mlađim istraživačicama, Maji Kurilić i Dori Bagić, pridružiti predstavnici znanstvenih institucija, poduzetništva, državne uprave te mlade osobe koje su se nakon perioda rada i/ili školovanja u inozemstvu odlučile na povratak u Hrvatsku.   

Program će započeti razgovorima o važnosti remigracije za Hrvatsku s Janine Pinkow-Läpple, doktorskom istraživačicom Humboldt Sveučilišta u Berlinu, Bojanom Radlovićem, glavnim digitalnim direktorom u Fortenova Grupi & CEO-om u MultiPlus Card, Dariom Magdićem, ovlaštenim za obavljanje poslova zamjenika državnog tajnika u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te s dr.sc. Irenom Martinović Klarić višom savjetnicom za strategiju pri Hrvatskoj zakladi za znanost. Nakon toga slijedi rasprava o povratničkim pričama s Anom Budimir, koordinatoricom projekata u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku, dr. sc. Mariom Špadinom, CEO-om tvrtke SeaCras, te Ivanom Luetićem, mlađim partnerom u odvjetničkom društvu BMWC, uz sudjelovanje publike.  

Ovaj događaj predstavlja priliku za istraživanje kako remigracija može potaknuti razvoj Hrvatske, kroz razgovore s ekspertima i povratnicima te interakciju s publikom, pružajući važnu raspravu o potencijalu koji povratnici donose za budućnost zemlje. 

Hrvatska se suočava s rastućim izazovima zbog brzog smanjenja i starenja stanovništva, a emigracija mladih i visokostručnih pojedinaca dodatno je osjetljiva točka za zemlju.  

Izražena emigracija nije samo proizvod postsocijalističke tranzicije, već je postala kontinuirani obrazac. Dok je pristupanje Europskoj uniji ponovno ubrzalo emigraciju, u posljednjim godinama primjećujemo porast remigracije, što je razvoj koji su također doživjele i druge nove članice Europske unije. Do sada donesene javne politike i zakonske mjere fokusirane su na ublažavanje učinaka odlaska, omogućujući pristup domaćem tržištu rada stranim državljanima, potičući akademsku mobilnost i olakšavajući privremeni boravak digitalnim nomadima. 

Ove politike označavaju transformaciju Hrvatske iz zemlje iseljavanja u zemlju emigracije. Međutim, nedostaje dublje razumijevanje kako potaknuti povratak visokokvalificiranih hrvatskih milenijalaca iz inozemstva. 

Pilot studija nastoji upravo ispuniti ovu prazninu u znanju. Kroz kvalitativno istraživanje istražuje motive remigracije i iskustva mladih Hrvata koji su bili uključeni u transnacionalnu migraciju i obrazovnu mobilnost. Otkriva kako mobilnost, te sposobnost i volja povratnika mogu pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva, otkrivajući njihov neiskorišteni potencijal kao pokretača promjena.