'Hrvatski (skriveni) potencijal': Nakon studija u inozemstvu, ljudi se često vrate u Hrvatsku

Predstavljana je pilot-studija 'Hrvatski (skriveni) potencijal' (Croatia's (hidden) potential - Highly skilled, young remigrants as agents of change) u četvrtak navečer, a koju je podržala Zaklada Konrad Adenauer.

Ova studija bavila se transnacionalnom mobilnošću i migracijom hrvatskih milenijalaca - mladih ljudi rođenih između 1981. i 1996. koji su danas u dobi između 27 i 42 godine, najmlađi se preklapaju sa sljedećom generacijom, generacijom Z rođenom od 1997. nadalje. Glavni interes ove studije je bolje razumjeti što motivira visokokvalificirane mlade hrvatske građane koji su otišli radi daljnjeg obrazovanja, radnog iskustva i svoje profesionalne karijere da se vrate u Hrvatsku.

Umjesto klasične promocije rezultata studija, odlučili su se na predstavljanjem diskusijom, odnosno panelom.

- Iskustva su nešto što se ne može platiti, život u Engleskoj kao i sam studij na Oxfordu su bili odlični i korisni, no većina nas se vratila iz istih razloga. Doma je obitelj, Hrvatska je sigurna i lijepo se može živjeti - rekla je Ana Budimir koja se vratila u Hrvatsku 2019. i zaposlila u Svjetskoj banci. Završila je političke znanosti i ekonomski studij u Zagrebu, pa poslijediplomski studij međunarodnog razvoja u Oxfordu.

- Boravak u inozemstvu proširio mi je horizont i doveo me u kontakt s ljudima različitih kultura i tolerancije. Smatram da u hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje intelektualnog poticanja, poticanja kritičkog i originalnog mišljenja te uvažavanja međunarodnog iskustva - zaključuje.

Oko razloga povratka u Hrvatsku može se složiti i pravnik Ivan Luetić, jedan od ispitanika.

- Studirao sam na Harvardu, pa na Cambridge sveučilištu i ostao raditi u Londonu neko vrijeme. Vratio sam u Zagreb prije svega zbog neke obveze prema društvu, kako 'vratio' to stečeno znanje. Ujedno, vani nema 'baka i deda servis' opcije - smije se Luetić koji je svjestan koliko obiteljska potpora puno znači.

- Studiranje u inozemstvu podiglo mi je svijest o tome što nedostaje u našoj obrazovnoj kulturi. Vidim potrebu za poticanjem te radosti za učenjem. Neformalan pristup profesorima na Harvardu presudno mi je ojačao samopouzdanje - zaključuje Luetić.

Pilot studij vodile su Caroline Hornestein Tomić s Ivo Pilar instituta, Dora Bagić i Maja Kurilić iz Znanja na djelu, a podržali su ga Konrad Adenauer fondacija, Ivo Pilar institut i Znanje na djelu.