Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) već mjesecima upozoravaju na dramatično stanje u bolnicama kojima nedostaje i kreveta i medicinskog osoblja za liječenje oboljelih od koronavirusa, ali i drugih bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO
Potpredsjednik HUBOL-a dr. Boris Ujević, ginekolog u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh s 25 godina liječničkog iskustva objašnjava zašto je ključno poduzeti sve mjere kako bi se zaustavio rast novooboljelih i smanjio pritisak na bolnice, piše Globus.
Je li i po vašem mišljenju situacija s liječenjem Covida-19 izmakla kontroli kao što je rekla predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit, liječnica iz sisačke bolnice?
- Naravno da se s njom slažem. No, mislim da je bolje reći da je epidemija izmakla kontroli. Hospitalizirani su uglavnom teški pacijenti oboljeli od covida-19 koji zahtijevaju vrlo ozbiljnu liječničku skrb. Problem je što su oni zauzeli velik broj kreveta i bolesničkih soba u bolnicama i zdravstveno osoblje se mora za njih brinuti, a oni uglavnom zahtijevaju više brige od drugih lakših bolesnika.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika nedavno je od Ministarstva zdravstva tražila kriterije tko će biti prioritet na respiratoru. Znači li to da će liječnici uskoro morati birati tko će preživjeti?
- Ako imate dvije osobe od kojih obje imaju potrebu za respiratorom, a imate jedan respirator, onda tražimo da se uvedu kriteriji tko će dobiti respirator, odnosno priliku preživjeti, a tko neće. Imamo informacije da se to već dešava. Za tu odluku ne bi smio biti prozivan liječnik koji je odabrao kome pomoći. Druga mogućnost je da se skrb za pacijente organizira onako kako je u Hrvatskoj organiziran transplantacijski sustav, koji je jedan od najboljih na svijetu. Ministarstvo treba napraviti jasan protokol i odrediti osobu koja se zove u trenutku kad liječnik ima bolesnika koji treba respirator, a nema više respiratora na raspolaganju. Treba se znati tko je koordinator u kojoj ustanovi i koga se zove u Ministarstvu. Koordinator u Ministarstvu morao bi odrediti u koju bolnicu se taj bolesnik smješta i organizirati premještaj. On bi bio i odgovoran ako neki bolesnik ne dobije mjesto. U tom bi slučaju sustav bio posložen, a svi bolesnici zbrinuti na adekvatan način i u adekvatnim uvjetima. Ne mogu u Rijeci respiratori biti prazni, a u Varaždinu pacijenti u šatoru ako je zdravstvena zaštita svima jednako dostupna.
Gdje se događa da liječnici biraju koga staviti na respirator?
- U bolnicama koje su trenutačno najopterećenije.
Vi ste isticali da je broj respiratora realno manji od 800 koliko ih po službenim podacima ima u Hrvatskoj…
- Nitko ne zna koliko ih točno ima. Voljeli bismo vidjeti točne podatke. Također me zanima koliko je od toga transportnih respiratora. To su oni koji služe samo za transport pacijenata primjerice u kolima hitne pomoći, a ne za dugotrajno ventiliranje. Drugo je pitanje kolikom je broju respiratora istekao vijek trajanja te za njih nema rezervnih dijelova niti servisa. Neki su prastari i nisu za upotrebu.
Ministar Beroš je rekao da je nakon izjave dr. Ivane Šmit o kolapsu bolničkog sustava nazvao njezina ravnatelja koji mu je rekao da situacija u sisačkoj bolnici nije tako kritična kako je ona to prikazala. Tko je u pravu, Beroš ili Šmit?
- Budući da dr. Šmit radi u intenzivnoj kardiološkoj jedinici sisačke bolnice, ona sigurno ima informacije iz prve ruke - zaključio je.