Godine 2023. Zeleni su se izborili sporni zakon prema kojem većina novih sustava grijanja mora upotrebljavati najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora. Reakcija javnosti bila je burna i tročlana se koalicija raspala, napominje Reuters.

Nova vlada CDU-a i SPD-a na čelu s Friedrichom Merzom, obećala je u koalicijskom sporazumu da će sporni zakon biti ukinut.

"Novi zakon neće sadržavati odredbe koje propisuju obaveznu ugradnju ili zamjenu postojećih funkcionalnih sustava grijanja", stoji u dokumentu. To znači da će se sustavi grijanja na plin i loživo ulje i dalje moći ugrađivati u stambene objekte.  

GUBITAK 96 MIL. EURA Njemački DB Cargo ukida 6.200 radnih mjesta: 'Izlaz iz minusa'

Izmjene zakona i dalje odražavaju cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz zgrada, tvrdi vlada, ali kućanstvima daju više slobode u odabiru sustava grijanja.

Prema novim odredbama, sustavi grijanja na plin i loživo ulje moraju postupno povećavati udio ekološki prihvatljivijeg goriva, poput biometana, na najmanje 10 posto do 2029. Do 2040. godine mora dodatno porasti, u tri faze.

Građani koji žele zamijeniti 'stari' sustav grijanja ili izbjeći fosilna goriva pri gradnji novog moći će ipak i dalje računati na državnu potporu, minimalno do 2029. godine. 

POVRATAK HEGEMONA Njemačka se naoružava i to nije svima sjelo: Što znači kad Berlin izlije trilijun eura u topove?

Njemačka želi do 2045. postići klimatsku neutralnost, a u borbi protiv klimatskih promjena zaostaju građevinski i sektor prijevoza.

Procjene pokazuju da se trenutno gotovo 80 posto njemačkih stambenih zgrada grije na loživo ulje ili plin, napominje Reuters.

Stručnjaci pak strahuju da Njemačka možda neće imati dovoljno biometana da pokrije potražnju kućanstava.