Nove dugoročne prognoze za proljeće 2026. ukazuju na to da bi slabljenje La Niñe moglo utjecati na sezonske vremenske prilike u Europi. Prognozira se tendencija nižeg tlaka zraka nad kontinentom i višeg tlaka nad dalekim sjeverom, što je čest obrazac u proljećima povezanima s La Niñom, a potvrđuju ga i povijesni podaci. Meteorološko proljeće, koje obuhvaća ožujak, travanj i svibanj, bit će prijelazno razdoblje obilježeno sudarom nekoliko snažnih globalnih fenomena.
Dva ključna faktora oblikovat će vrijeme nad Europom u nadolazećim mjesecima. Prvi je ubrzani kolaps La Niñe, hladne faze klimatskog sustava ENSO u tropskom dijelu Tihog oceana. Hladne anomalije na površini oceana nestaju brže od očekivanog, potaknute snažnim zapadnim vjetrovima koji najavljuju potpuni "reset" globalnih vremenskih obrazaca. Iako se La Niñin utjecaj u Europi teže izolira nego u Sjevernoj Americi, atmosferski odgovor vidljiv je u najnovijim prognostičkim modelima, navodi Severe Weather.
Drugi, mnogo direktniji utjecaj dolazi iz stratosfere, sloja atmosfere na visini od oko 30 kilometara. Trenutno je u tijeku događaj iznenadnog stratosferskog zatopljenja, pri čemu su temperature ondje skočile i do 40 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka. Ovaj dramatičan porast temperature remeti i slabi polarni vrtlog, što često dovodi do uspostave polja visokog tlaka zraka iznad Grenlanda. Takva sinoptička situacija pogoduje spuštanju hladnijeg zraka prema Europi i stvara uvjete za nestabilno vrijeme, osobito u prvom dijelu proljeća.
Kakvo nas proljeće čeka u Europi?
Prema vodećim prognostičkim modelima, poput europskog ECMWF-a i britanskog UKMO-a, proljeće 2026. donosi izraženu podjelu unutar kontinenta. Opća slika pokazuje tendenciju nižeg tlaka zraka nad središnjom i zapadnom Europom te višeg tlaka nad krajnjim sjeverom i jugoistokom. Ovakav raspored tlaka u skladu je s povijesnim podacima za godine u kojima je dolazilo do brzog slabljenja La Niñe.
Kada je riječ o temperaturama, očekuje se da će zapadni, sjeverni i sjeverno-središnji dijelovi Europe imati temperature oko prosjeka ili malo ispod njega. To je posljedica utjecaja ciklona i mogućih prodora hladnijeg zraka sa sjevera. S druge strane, jugoistočna Europa i dijelovi Mediterana vjerojatno će iskusiti toplije proljeće od prosjeka. Središnja Europa mogla bi se naći na udaru onoga što meteorolozi nazivaju "temperaturnim bičem", s čestim i naglim izmjenama hladnih i toplih razdoblja.
Ožujak bi mogao imati karakteristike "zimske reprize", s kasnim prodorima hladnoće koji bi mogli donijeti snijeg i u niže predjele te uzrokovati štete u poljoprivredi zbog kasnog mraza. Zanimljivo je da prognostički modeli za travanj pokazuju signal za normalne do čak natprosječne količine snijega u sjeverno-središnjoj i istočnoj Europi, što sugerira da bi se hladniji prodori mogli nastaviti i dublje u proljeće.