Pristupni pregovori OECD-u za područje zdravstva bili su iscrpni i zahtjevni, no ulazak u članstvo sasvim sigurno će nam donijeti velike koristi, iako ne financijske, poručili su sudionici konferencije "OECD i budućnost hrvatskog zdravstva" - Tko će voditi zdravstvene sustave budućnosti i s kojim kompetencijama?

Konferencija je u Narodnoj školi Andrija Štampar Medicinskog fakulteta u Zagrebu okupila brojne sudionike zdravstvenog sustava, ali i politike, gospodarstva i znanosti. U hrvatskom zdravstvu ključno je smanjiti smrtnost zbog preventabilnih bolesti poput karcinoma, dijabetesa i srca, tu smo još ispod prosjeka OECD-a, kao i značajno poboljšati upravljanje, te što prije uhvatiti trendove koje donose moderne tehnologije.

Svi su se složili kako je ulazak u OECD izuzetna prilika za veliku promjenu zdravstvenog sustava prema transparentnom i funkcionalnom sustavu. 

U uvodnom dijelu svima se obratila Lucie Bryndová, istraživačica politika i savjetnica u Odjelu za zdravstvo OECD-a. Kako je istaknula, u hrvatskom zdravstvu ključno je smanjiti smrtnost zbog preventabilnih bolesti poput karcinoma, dijabetesa i srca. Tu smo još ispod prosjeka OECD-a, a ne pomaže velika prevalencija pretilosti i ovisnosti o pušenju. Potrebno je značajno poboljšati upravljanje, te što prije uhvatiti trendove koje donose moderne tehnologije. Samo tako možemo izaći iz trenutne situacije ogromnih dugova, predugačkih listi čekanja i neujednačene zdravstvene usluge.

Također je važno razvijati primarnu medicinsku skrb, kao i gerijatrijsku medicinu i njegu, posebno zbog činjenice da je Hrvatska među zemljama EU sa stanovništvom koje najbrže stari, ali i gubi stanovništvo. To će tražiti strategije i politike za brigu o starijima i bolesnima. 

Hrvatski zdravstveni sustav je dobro postavljen i osigurava dostupnu njegu i liječenje. Ipak, zdravstvene usluge slabije su dostupne u udaljenim i ruralnim dijelovima države, te ima mjesta za napredak, istaknula je Bryndová.

Sudionici panela složili su se kako je kvalitetno upravljanje nešto što nam kronično nedostaje u zdravstvu.

- Bolji život je posljedica boljih politika i zato nema boljeg trenutka za ulazak u OECD. Sad smo u točki kad najviše rabimo OECD, no moramo poslušati što nam govori - smrtnosti koje možemo spriječiti prevencijom i intervencijom, na tome moramo i možemo i sami raditi. Hrvatska neće spasiti svoje zdravstvo većim izdvajanjima, nego boljim upravljanjem - kazao je Stjepan Orešković, voditelj PDSS-a Menadžment u zdravstvu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Javno zdravstvo i javne politike bez daljnjega ostaju ključ kvalitete života i zdravlja građana, kazao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, LMHS Alumni s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvu i javnoj upravi. On se osvrnuo na pitanje digitalizacije zdravstva.

- Digitalizacija mora značiti međusobnu povezanost svih dionika i dobro posložen sustav upravljanja koji omogućuje kvalitetnije odluke, veću transparentnost i bolju zdravstvenu skrb - istaknuo je.

Josipa Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, istaknula je kako su tijekom pregovora inzistirali na važnosti ujednačene usluge u svakome području zemlje, te dostupnosti medicinskih timova i u udaljenim krajevima poput otoka. Što se tiče praćenja suvremenih trendova, Bubaš smatra da je svako zaostajanje štetno.

- Treba nam promjena je da bismo stvarali vrijednost. Zdravlje jest proizvod, a najvažnija gospodarska grana je zdravstvo. Onaj tko je zdrav, radi, a tko radi, uplaćuje u zdravstveni sustav. Čim prije počnemo usvajati nove tehnologije, prije ćemo imati izvrstan sustav. Samo praćenje trendova je pogubno i košta - ako kaskaš 10 godina, trošiš ljude, vrijeme, resurse - kazala je.

Fran Borovečki, ravnatelj KBC Zagreb, koji upravlja sustavom sa 6000 zaposlenih, poručio je kako je važno da trebamo prestati razmišljati o nacionalnom sustavu, već hrvatsko zdravstvo treba gledati kroz prizmu europskih sustava.

-Mi naše pacijente moramo liječiti po najvišim kriterijima i procesima na najvišoj europskoj razini, s najboljim tehnologijama. Mi smo uspostavili informatički sustav u kojem pratimo sve najvažnije podatke, od listi čekanja, financija, ishoda liječenja, kako bismo mogli odmah mijenjati paradigme i smjerove rada. To je važno i zbog financijskog poslovanja, možemo postavljati ciljeve, pratiti ih i osigurati održivije pružanje zdravstvene zaštite - kazao je Borovečki.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je kako je nužno stvoriti dobro poslovno okruženje s jako dobrim ishodima liječenja. No ti ishodi su direktno vezani s gospodarstvom.

- Ako se vidi da smo na 55% konkurentnosti s usporedivim zemlja, jasno je koliko nam je važno transparentno, efikasno i konkurentno zdravstvo. U zdravstvo idu milijarde eura i zato to možemo zahtijevati. OECD postavlja uvjete uspješnosti i izvrsnosti kojima stremimo. Moramo napraviti sustav utemeljen na rezultatima - zaključila je.

Razvijanje povjerenja pacijenata prema sustavu, smanjivanje nepotizma i postavljanje zdravstvenog sustava kao kvalitetno upravljanog, gospodarski efikasnog sustava treba biti cilj, dok moderne tehnologije mogu i trebaju biti alat kojim će se postići ovi ciljevi, zaključak je konferencije.