Obrana i opasnost od Rusije sve su češće teme u javnom diskursu, pogotovo na istoku i sjeveru kontinenta. Pitanje kako se Europa brani i koliko bi trebala izdvajati za obranu predmet je žestokih rasprava, piše Euronews.
Zemlje bi mogle naučiti ponešto iz finskog modela obrane, sveobuhvatne strategije u koju su uključeni javni i privatni sektor, nevladine organizacije, vlada, kućanstva i vojska.
Zajedno, spremni su braniti Finsku, jednu od najnovijih članica NATO-a, ako ikada bude napadnuta. Koncept raspodjele odgovornosti za obranu na sve razine društva osmišljen je kako bi se osigurala najbolja moguća šansa da ključne funkcije države nastave djelovati i u ekstremnim kriznim situacijama.
“Naša nacionalna obrana i sposobnost da djelujemo samostalno u svim okolnostima naš je alat broj jedan,” rekao je finski ministar obrane Antti Häkkänen u razgovoru za Euronews tijekom okruglog stola u Helsinkiju.
Povijest je također oblikovala finski obrambeni model. Sovjetski Savez je 1939. napao Finsku, zauzeo je dio teritorija, ali nikada nije uspio pokoriti cijelu zemlju. Finska dijeli granicu s Rusijom dugu 1350 kilometara, najdužu granicu bilo koje NATO članice s tom zemljom.
Dok se ostatak Europe užurbano pokušava pripremiti za obranu u doba sveprisutnih hibridnih prijetnji, Finska se desetljećima sustavno priprema za rat. Ima sustav obveznog vojnog roka: svi muškarci od 18. godine dužni su služiti 165, 255 ili 347 dana, ovisno o dodijeljenoj ulozi. Žene se mogu dragovoljno prijaviti.
Za razliku od većine europskih zemalja, Finska nikada nije ukinula vojni rok u mirnodopsko vrijeme. Stručnjaci smatraju da je to bio ključan faktor kako bi mladi Finci u potpunosti razumjeli teorijsku i praktičnu pozadinu obrambenog modela.