EU osmišlja neviđeni plan koji bi mogao omogućiti Ukrajini djelomično članstvo u bloku već sljedeće godine, dok Bruxelles pokušava učvrstiti poziciju zemlje u Europi i udaljiti je od Moskve, prema riječima desetak dužnosnika i diplomata za Politico.
Ideja EU-a podsjeća na plan više brzina Unije koji je Emmanuel Macron iznio nekoliko puta otkako je postao francuski predsjednik 2017. godine. Najnovija verzija neslužbeno je nazvana "obrnutim proširenjem", prema riječima jednog dužnosnika EU-a i dvaju europskih diplomata, jer praktički dovodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija za članstvo, a ne na kraju.
Dužnosnici EU-a kažu da je ideja privlačna jer bi Kijevu omogućila prostora da dovrši reforme svojih demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sustava, dok bi smanjila vjerojatnost da Ukrajina odustane od nade da će ikada postati članica bloka i okrene leđa Zapadu.
Korak 1: Pripremiti Ukrajinu
EU je "ubrzano" podržavao ukrajinsku prijavu za članstvo. To uključuje pružanje neslužbenih smjernica Kijevu u pregovaranju o "klasterima" — zakonskim koracima na putu do članstva. Blok je već pružio Ukrajini detalje o tri od šest pregovaračkih klastera. Na neslužbenom sastanku ministara za europska pitanja u Cipru u ožujku, EU želi posjetiti ukrajinsku delegaciju s detaljima o još klastera kako bi se i na njima počeo raditi.
Korak 2: Stvoriti EU članstvo-lite
Vlade EU-a postavile su predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen pitanja o naporima da se razbije zastoj u procesu pridruživanja novih zemalja bloku na sastanku u Bruxellesu u petak, prema diplomatima koji su sudjelovali u raspravi ili su bili obaviješteni o njenom sadržaju. Ona je izložila razne opcije i modele koje EU razmatra, rekli su, među kojima je bila i ideja "obrnutog proširenja".
"To bi bila neka vrsta rekalibracije procesa — pridružite se, a zatim dobivate postupno prava i obveze," rekao je dužnosnik EU-a upoznat s detaljima rasprave. "Dakle, došlo bi do promjene načina na koji radimo pristupanje temeljem sasvim drugačije situacije koju sada imamo u odnosu na vrijeme kada je Komisija uspostavila kriterije za pristupanje." Iako je Zelenskyy prethodno rekao da Ukrajina neće prihvatiti status drugorazredne članice EU-a, mogla bi biti otvorena za nešto što bi kodificiralo put zemlje prema EU prije nego postane punopravna članica bloka.
Njemačka, posebno, protivi se ideji stvaranja višestrukih razina članstva u EU-u i oprezna je da bi zemlje koje se pridruže bloku prije nego što budu spremne, mogle biti obećane stvari koje Bruxelles neće moći ispuniti.
Korak 3: Čekanje Orbánovog odlaska
Izazov za ukrajinske perspektive članstva je uvjeriti svih 27 zemalja članica jer svaka odluka o proširenju bloka zahtijeva jednoglasnu podršku. Orbán, Putinov najbliži saveznik u EU-u, čvrsto se protivi. No Komisija i glavni gradovi EU-a gledaju prema mađarskim izborima u travnju i također rade na načinima zaobići Orbánovo pravo veta.
Korak 4: Igranje Trumpovom kartom
Iako Orbánov protivljenje Ukrajini u EU-u izgleda čvrsto, postoji jedan čovjek za kojeg europski lideri vjeruju da bi mogao promijeniti njegov stav: Donald Trump.
Američki predsjednik, koji je usko saveznik Orbána i podržao ga prije mađarskih izbora, nije skrivio svoju želju da bude taj koji će natjerati Ukrajinu i Rusiju na postizanje mirovnog dogovora. S članstvom Ukrajine u EU do 2027. godine u nacrtu prijedloga od 20 točaka za okončanje rata, nadaju se da bi Trump mogao nazvati Budimpeštu i dogovoriti postizanje dogovora.
Korak 5: Oduzeti Mađarskoj pravo glasovanja
Ako Trumpova "umjetnost pregovaranja" ne uspije, EU ima još jednu kartu koju može odigrati: ponovno staviti članak 7. Ugovora EU-a na stol protiv Mađarske, prema riječima dvaju diplomata EU-a.
Članak 7, koji se primjenjuje kada se zemlja smatra da je u opasnosti od kršenja osnovnih vrijednosti bloka, najteža je politička sankcija koju EU može nametnuti jer suspendira prava člana, uključujući i pravo glasovanja o prijemu novih zemalja u članstvo.