Nakon prošlogodišnjih ljetnih i jesenskih upisa na fakultete u Hrvatskoj, na čak 170 prijediplomskih studija nije upisan nijedan student (138 sveučilišnih i 32 stručna), a na 183 prijediplomska studija upisano je manje od 10 studenata. Ove podatke iznijela je državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković na sjednici Rektorskog zbora u studenome. Sjednicu je inicirao novi predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor zadarskog sveučilišta.
Njegov je cilj da se čim prije počne rješavati ova situacija, koja se ponavlja već godinama, pri čemu broj studenata pada, a broj raznih studija raste. On je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražio je popis deficitarnih i suficitarnih struka, kako bi se napravila ozbiljna analiza.
OVDJE pogledajte liste studija po rokovima, s kvotama i brojem upisanih studenata
3000 studenata manje
- Demografski procesi se ne mogu ignorirati, ali oni ne mogu biti alibi za neodlučnost. Stoga bi sljedeći koraci trebali bi ići u dva smjera: 1. zajednička dijagnostika - gdje točno imamo studije s kronično malim interesom i o kojim je točno studijima riječ; 2. paket mjera - od kvota i uvjeta izvođenja do financiranja i mreže studija. Problem nije moguće riješiti odmah, niti je to moguće učiniti jednostrano, nego koordinacijom MZOM-a, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te sveučilišta i veleučilišta - ističe Faričić za 24sata.
Ove akademske godine imamo 144.425 studenata, što je oko 3000 manje nego u prethodnoj. Istovremeno imamo 14 sveučilišta (10 javnih i 4 privatna), te 29 veleučilišta (13 javnih i 16 privatnih). Na svim tim učilištima je 1868 akreditiranih studija (1522 sveučilišna i 346 stručnih). Pritom, prema podacima iz 2025. godine, u visokom obrazovanju radi oko 9.700 nastavnika i suradnika, te 5.600 drugih zaposlenika.
Osam studija povijesti
I sama Ivanković na sjednici je istaknula kako je ova situacija neodrživa.
- Studijski programi koji nemaju dovoljan broj kandidata trebali bi se restruktuirati, odnosno modernizirati i prilagoditi tržištu rada ili ugasiti. Preporuke OECD-a uključuju racionalizaciju studijskih programa kroz suradnju visokih učilišta, povećanje broja stručnih kratkih studija, te razmatranje pripajanja nekih visokih učilišta za koje je utvrđeno da nisu samoodrživa - kazala je.
Kad se pogledaju upisne statistike Agencije za znanost i visoko obrazovanje, među spomenutim studijima može se pronaći svašta. Primjerice, nula ili tek nekoliko studenata prijavilo se na Upravljanje u gastronomiji i restoraterstvu, izvanredni stručni studij Veleučilišta PAR u Rijeci. Na redovni studij Računarstvo (inače vrlo popularna struka) Veleučilišta Aspira u Splitu, uz kvotu od 40 mjesta, prijavilo se 6 studenata, upisao nije nitko. Računarstvo se u Splitu može studirati na tamošnjem Fakultetu elektrotehnike. U cijeloj Hrvatskoj, Studij računarstva može se upisati na 11 učilišta u 6 gradova.
Već godinama je u dnu ljestvice i Evanđeosko teološko veleučilište u Osijeku, na njihov izvanredni stručni studij Teologija s kvotom od 40 mjesta bila je jedna prijava, nitko nije upisao. Ovo privatno veleučilište osnovano još 1972. godine, primjerice, ima osam predavača, 30-ak vanjskih predavača, te redovno dobiva dopusnice Ministarstva za rad, ali i pozitivne ocjene korisnika. Doduše, privatna veleučilišta i sveučilišta se sama i financiraju, a jedan od posebnih europskih kriterija je tržišno otvaranje u znanosti i visokom obrazovanju. Isto tako, podaci pokazuju kako studenti sve više biraju upravo privatna sveučilišta, koja kvalitetom i preskaču dio javnih sveučilišta.
Nitko ne želi nastavne smjerove
No činjenica je da su programi koje nude mnoga veleučilišta najčešće isti kakvi se već izvode na sveučilištima, samo u manjem opsegu. Primjerice, među 29 javnih veleučilišta je i kninsko Veleučilište Marko Marulić, koje je ove godine na redovni studij Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom upisao sedam studenata, što je za njihove statistike i dobro. Na Prehrambenu tehnologiju nije se upisao nitko.
Na Veleučilištu ARCA u Splitu, na redovni studij Inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu (stručni), uz kvotu od 30 studenata upisan je jedan.
Zanimljiv je i studij Vojno inženjerstvo, zamišljen kao studij koji vodi više velikih fakulteta, od FER-a, FKIT-a do Pravnog i Geodetskog fakulteta. Na kvotu od 70 mjesta upisalo se sedam studenata.
Među tim studijima je, primjerice i izuzetno kvalitetan Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, s traženim nastavničkim smjerom geografije i kemije, koje mladi jednostavno ne žele upisivati, čak ni uz državne stipendije.
'Potrebna je veća energičnost'
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs već je više puta vrlo jasno upozorio na pretjerane kvote, nevjerojatno velik broj neupisanih mjesta (14.000), te prevelik broj studija koji se preklapaju. No rješenja su spora. Rektor Faričić podsjeća kako su nedavno sva hrvatska javna sveučilišta potpisala programske ugovore u kojima su definirani planovi aktivnosti sveučilišta s ciljem unaprjeđenje kvalitete znanstvenoga, nastavnog i stručnog rada. Na temelju izvještavanja o realizaciji programskih ugovora MZOM će moći uspostaviti jedinstvenu evidenciju o upisima, prolaznosti, zapošljivosti, opterećenje nastavnika, infrastrukturi, po studijskim programima i visokoškolskim ustanovama.
- Podaci iz te evidencije trebali bi omogućiti argumentiranu podlogu za dogovor o "minimalnim standardima održivosti", uz iznimke za specifične studijske programe kod kojih je i mali broj studenata opravdan zbog izrazitog deficita na tržištu rada i važnosti za društvenu i gospodarsku zajednicu. Potrebno je definirati i jasnu vremensku crtu: najprije moratorij na upise postojećih i pokretanje novih studijskih programa gdje je očigledan tržišni suficit ili gdje godinama uopće nema upisanih studenata, potom korekcije kvota, a po potrebi i promjene koje se odnosi na postojanje ili ustroj pojedinih ustanova. Ovo nije pitanje ukidanja pojedinih ustanova nego pitanje odgovornog upravljanja mrežom visokih učilišta i njihove kvalitete, a u tome MZOM treba pokazati veću energičnost - jasan je Faričić.
Glavni problem u prevelikom broju studija rektor vidi u neusklađenosti mreže studija s demografskim prilikama i potražnjom, uz donedavno nedovoljne državne poticaje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Pri tome su često benevolentno odobravane dopusnice za nove programe, a nisu u obzir uzimani rezultati.
Na pitanje što bi se odmah, kratkoročno trebalo i moglo poduzeti, kaže:
- Primjerice, ako neki studijski program 2-3 godine zaredom ima 0 ili vrlo malo upisanih, ide u automatski "status mirovanja" (bez upisa novih generacija) dok se ne napravi revizija i plan. Revidiranje kvota trebalo bi pratiti realan interes studenata, kapacitete visokoškolskih ustanova i potrebe društvene i gospodarske zajednice. To podrazumijeva i racionalizaciju u smislu agregiranja studijskih programa pa čak i ustanova kada je riječ o malim ustanovama koje nisu opravdale svoje postojanje i kod kojih je već godinama veći broj zaposlenika od studenata.
Patuljasta učilišta
Tu utjecaja nesumnjivo ima i lokalna politika, jer mogućnost obrazovanja za neki kraj znači i zadržavanje mladih.
- Međutim, ako se studijski program održava fiktivno bez studenata i bez kvalitete na brojem studenata mikro studijima, to na kraju šteti i toj zajednici. Valjda nije dovoljno protokolarno registrirati ustanovu koja samim postojanjem pridonosi prestižu neke zajednice nego u obzir uzimati konkretne doprinose te ustanove zajednici u kojoj djeluje. Ako je cilj postojanja patuljastih visokih učilišta zadržavanje mladih, onda se trebamo pitati zadržava li ih stvarno neka takva ustanova samim svojim postojanjem bez konkretnog učinka ili ih zadržavaju kvaliteta stečenih kompetencija i na njima utemeljenih kvalifikacija, radno mjesto, dostupno stanovanje i kvaliteta života - zaključuje Faričić.
Fakulteti do kraja veljače moraju predati željene upisne kvote za novu akademsku godinu. S obzirom na to da se tek treba vidjeti kako će funkcionirati programski ugovori, i ove godine možemo očekivati poplavu svakakvih studija.