Od svih zemalja kandidatkinja, Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima s Europskom unijom i kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, zalagat ću se za jačanje njezinih veza s Unijom kako bi što prije postala punopravnom članicom. Za Hrvatsku je od strateškog interesa da na svim svojim granicama ima druge članice Unije. Naše iskustvo i know-how, koje smo stekli kao posljednja zemlja koja je postala članicom EU, trebamo prenositi na zemlje u regiji i vjerujem da ćemo u Podgorici imati dobre partnere na njihovom putu prema Uniji, istaknuo je Picula  prilikom imenovanja, navodi se u priopćenju.

Naglasio je kako potvrđivanje Josepa Borrella od strane EP-a kao kandidata za povjerenika Europske komisije za vanjske poslove, a koji je u prioritete svojeg mandata stavio upravo zemlje zapadnog Balkana, dodatno učvršćuje njihovu europsku perspektivu.

U pregovorima s Crnom Gorom Unija naglasak je na vladavini prava, neovisnom pravosuđu, slobodi medija, te efikasnijoj borbi protiv kriminala i korupcije. Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i sigurnost) prioritet su za tu zemlju. Trenutno je ispunjena većina od ukupno 83 privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.

Crna Gora je otvorila ukupno 32 od 35 poglavlja u pregovorima, a tri su privremeno i zatvorena. Izvješće EK za 2018. godinu otkriva manjkavost u području povjerenja u izborni sustav, ali s druge strane, Crna Gora ostvaruje umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi, u pogledu racionalizacije i depolitizacije, gdje je potreban dodatni trud, stoji u priopćenju.