Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je kako su Zakonom o radu propisali da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe i na onim poslovima gdje priroda posla zahtijeva rad na nedjeljom.
- Uvriježeno je pravilo što je prijeka potreba. Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže da se radi vikendima, mi smo turistička zemlja. Zamislite da nijedan ugostiteljski objekt ne radi vikendom. To nipošto ne bi bilo dobro ni za naše gospodarstvo. Govorimo o dva različita segmenta. Jedno je prijeka potreba, a drugo priroda posla. Sve one gospodarske djelatnosti za koje je uvriježeno da rade vikendom, kao i novinari, definirali smo - rekao je Piletić za Dnevnik.hr.
Istaknuo je kako i novinari imaju pravo na priziv savjesti.
- I europska direktiva rekla je da u izmjenama i dopunama zakona moramo definirati i transponirati dvije direktive. Jedna od njih je i Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. To znači da ugovor o radu između poslodavca i radnika mora biti vrlo jasan i transparentan, naznačiti koje je radno vrijeme, kojim se danima radi. Ako to uključuje rad nedjeljom, onda radnik mora biti svjestan da će raditi određene nedjelje - dodao je.
Naime, kako trenutno stoji priziv savjesti teoretski neće biti moguć u turizmu, ugostiteljstvu i novinarstvu.
- Apsolutno. Dakle, to smo i definirali zakonom, ali smo rekli da u takvim slučajevima, kada je rad nedjeljom nužan, poslodavac radniku mora omogućiti da u četiri uzastopna tjedna jedna nedjelja bude predviđena za odmor - kaže.
- Bit će skuplje. Mi smo predvidjeli Zakonom o radu i ranije predstavili na GSV-u da želimo da taj rad nedjeljom, koji je dosad zakonski reguliran, bude plaćen više, ali ne i koliko više. Tako ste nedjeljom mogli biti plaćeni i kunu više u odnosu na postojeću satnicu. Sada Zakonom jasno predviđamo da taj rad nedjeljom bude minimalno 50 posto plaćen više. Ako uzmemo da je u državnim i javnim službama kroz temeljni kolektivni ugovor taj dodatak 35 posto, a nakon nedavno završenih kolektivnih pregovora, mi ponovno interveniramo i povećavamo taj postotak u državnim i javnim službama. To znači da će, kad zakon stupi na snagu, taj trošak od 15 posto za državni proračun biti 100 milijuna kuna više za plaćanje rada nedjeljom - rekao je Piletić.
Novim zakonom želi se regulirati rad nedjeljom, ali i isključenost tijekom odmora.
- To je preporuka određenih europskih regulativa i mi, sukladno zaključcima i prijedlozima saborskih zastupnika iz prvog čitanja, to uvodimo kroz Zakon o radu u drugom čitanju - rekao je Piletić.
- Vlada je jasno definirala i svojim programom rada da želimo regulirati rad nedjeljom. Zbog toga paralelno idemo i sa izmjenama Zakona o trgovini, gdje smo predvidjeli da u sektoru trgovine 16 nedjelja bude radno, odnosno da se tijekom godine 30 posto nedjelja može raditi, a sve ostale da budu neradne. Paralelno s tim usklađivan je Zakon o radu - zaključio je.