Rad nedjeljom morat će se platiti radnicima u svim djelatnostima 50 posto više

Iako je u javnom savjetovanju navedeno da će se rad nedjeljom morati platiti 30 posto više, sindikati su na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća tražili da se plati 100 posto više. Našli su se na sredini. Vlada je kompromisno pristala povećati da se rad nedjeljom plaća 50 posto više i to u svim djelatnostima.

- Mi smo obvezali da ćemo regulirati rad nedjeljom, limitirati broj nedjelja kojima se može raditi, ali isto tako da će se taj rad dodatno vrednovati. Kroz Zakon o trgovini definirano je koliko se može raditi nedjelja u sektoru trgovine, a za sve ostale djelatnosti je tu Zakon o radu, koji u konačnom tekstu predlaže da se rad nedjeljom od 1. siječnja plaća 50 više u odnosu na postojeću satnicu - istaknuo je ministar rada Marin Piletić. 

U kolektivnom ugovoru za državne i javne službe stoji da se rad nedjeljom plaća 35 posto, ali ministar ističe da će se kad Zakon stupi na snagu ovo odnositi i na njih.

- Mi smo u javnom savjetovanju predložili 30 posto, a sada korigiramo i taj postotak dižemo na 50 posto prateći takva normativna unaprjeđenja u našem susjedstvu, ponajprije u Sloveniji. To će se odnositi na sve radnike u Hrvatskoj, neovisno u kojoj su djelatnosti i jesu li u privatnom, javnom ili državnom sektoru - rekao je dodavši kako će Zakon o radu Vlada ovaj tjedan sa sjednice uputiti u saborsku proceduru.

Na pitanje kakve su kazne za one koji neće poštovati Zakon i nedjeljnu dnevnicu, Piletić je poručio kako to ulazi u sferu prekršaja.

Što se tiče reguliranja rada nedjeljom, ministar je istaknuo kako ostaju pri 16 radnih godišnje.

- Kroz Zakon o radu smo definirali da, ukoliko nalaže prijeka potreba i narav samog posla, rad nedjeljom u tim slučajevima može biti opravdan, ali na način da poslodavac u tom slučaju mora osigurati radniku jednu nedjelju slobodno u četiri uzastopne nedjelje. Dakle, mjesečno jedna nedjelja mora biti slobodna u svim onim djelatnostima kojima je zbog prirode posla rad posla nešto što je uobičajeno - rekao je. 

Govoreći o proračunu za iduću godinu koji predviđa usporavanje gospodarskog rasta, predsjednica HUP-a Irena Weber je istaknula kako bi oni voljeli da je na strani rashoda proračun pokazao malo više znakova reformi i štednje. 

- S obzirom da se stvarno očekuju teške i 2023. i 2024. mislimo da bi na rashodovnoj strani bilo dobro vidjeti malo snažnije reforme, osobito u dijelu lokalne samouprave i zdravstva - poručila je. 

Što se tiče povećanja satnice za 50 posto za rad nedjeljom, Weber poručuje kako postoji razumijevanje da taj rad treba platiti više, ali da je problem način reguliranja samog rada nedjeljom te osiguravanje dovoljnog broja zaposlenika u slučajevima kad je taj rad neophodan. 

- Kao što znate, uvedena je mogućnost radnika da izrazi tzv. priziv savjesti radu nedjeljom pa smatramo da će biti gotovo nemoguće osigurati normalno poslovanje u takvim uvjetima - rekla je istaknuvši kako tu dosta toga nije jasno. 

- U situaciji kad morate osigurati nesmetano poslovanje, odnosno redovan posao, teško je poslovati na način kad ste izloženi potencijalnom riziku da vam se zaposlenik neće pojaviti na poslu. Osobito bih naglasila situaciju rad trgovina u dijelu ovih 16 nedjelju, teško je osigurati i slobodne dane kada de facto morate zaposliti ljude koji će raditi samo tih 16 nedjelja. Tako da će i to biti izazov - kazala je.

Vezano za zdravstvenu reformu koju im je predstavio na sjednici ministar Vili Beroš, Weber naglašava da ju podržavaju, ali da se treba regulirati institut bolovanja te dostupnost lijekova na tržištu. 

Iako su tražili da se rad nedjeljom plaća 100 posto, sindikati su zadovoljni i pomakom s 30 na 50 posto, istaknuo je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog sindikata. Osvrnuo se na radne nedjelje. 

- Predlaže se da od četiri nedjelje jedna bude neradna, kad je riječ o trgovini, smatramo da je to još uvijek preveliki broj radnih nedjelja. S druge strane ono što je zanimljivo, čuli smo od predstavnika sektora trgovine HUP-a da će im biti teško organizirati rad u ovih 16 nedjelja u godini i da su tražili povećanu satnicu u tom razdoblju, a da će s druge strane imati i višak ljudi. E, sad, trgovina s jedne strane zapošljava sve više umirovljenika i studenata, koji, kad je riječ o studentima, nisu zaposleni jer rade preko student servisa i u uvjetima u kojima nedostaje ljudi u trgovini netko najavljuje moguć višak radnika ako se u dijelu nedjelja ne bude radilo, a pri tome se ispomaže i studentima i umirovljenicima - poručio je istaknuvši kako to što će dio godine biti neradne nedjelje ne znači i smanjene prihode, obzirom na ionako niske razine mogućnosti trošenja.

- Promet će se samo prebaciti na neke druge dane - rekao je.

Pitanja oko organizacije radnog vremena su, dodao je, i dalje otvorena i nejasna. Upozorava i da postoji mogućnost da će poslodavac radnika na neki drugi način zaposliti dodatno i na taj način kompenzirati to što nije radio u nedjelju.

- Nije pitanje samo da se otvorio prostor da netko kaže da ne bi radio u nedjelju, pitanje je na koji način će sustav zaštititi radnike, a da poslodavac s druge strane bude imao mogućnost opravdavati i dokazivati da bez tog radnika nije mogao odraditi neki posao, radnici moraju imati zaštitu - kazao je dodavši kako će sasvim sigurno konačnu riječ imati sudovi.