Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Nacionalni plan reformi za 2019. godinu.
- On dolazi na dnevni red u jednom pozitivnom kontekstu, a to je kontinuitet naše politike koji se sastoji od fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija. Mi smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prije mjesec i pol dana smo izašli iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, potom je Standard & Poor's vratio kreditni rejting - istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Dokument se sastoji, naglasio je, od tri cilja, 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti.
Tri cilja su, dodao je, jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada te održivost javnih financija.
Deset reformskih područja, nabrojao je Plenković, odnose se na unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi te osiguranje financijske stabilnosti i održivosti kvalitete zdravstvenog sustava.
- U tih 10 točaka su praktički sve strukturne reforme, sve ono o čemu stalno govorimo i na čemu stalno radimo - istaknuo je Plenković.
Nove mjere za ulaganje i borba protiv korupcije
Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić istaknuo je kako će se planiranim reformama nastaviti liberalizacija tržišta kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora i neporeznih davanja, omogućit će se elektroničko pokretanje poslovanja, uvest će se nove poticajne mjere za ulaganje u Hrvatsku, nastavit će se aktivacija državne imovine kao i osiguranje odgovornijeg poslovanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, a planira se restrukturiranje cestarskih društava i željezničkog sustava.
U području borbe protiv korupcije, nastavio je Tolušić, planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika, radit će se na poboljšanju pravosudnog sustava kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika te kroz ubrzanje i skraćivanje sudskih postupaka. Nastavlja se i kurikuralna reforma, kao i cjeloživotno obrazovanje.
Jedan od glavnih prioriteta Vlade je poticanje demografske obnove posebno u manjim, ruralnim područjima, a u cilju poticanja korištenja rodiljnog dopusta zaposlenih roditelja planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.
U zdravstvenom sustavu, istaknuo je Tolušić, ići će se ka boljem upravljanju ljudskim resursima, digitalnoj transformaciji, a nastavlja se s funcionalnom integracijom bolnica, unaprijeđenjem primarne zdravstvene zaštite i u području onkologije, objedinjavanjem javne nabave...
U sklopu toga, Vlada je donijela i mjere za postizanje ciljeva Strategije "Europa 2020." koje su podijeljene u pet područja, a to su- zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje te smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Kako je istaknuo Tolušić, ove mjere su dugoročne. A cilj je povećati stopu zaposlenosti za muškarce i žene u dobi između 20-64 godina na 65,2 posto posebno kroz veću participaciju mladih, starijih radnika i onih s nižim stupnjem obrazovanja. Nadalje, poboljšati okruženje za istraživanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog ulaganja u ovaj sektor na 1,4 posto BDP-a. U području klimatskih promjena, cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova u usporedbi s razinama iz 1990., povećati udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 20 posto te povećati energetsku učinkovitost za 20 posto. Mjere obrazovanja odnose se na poboljšanj razine obrazovanja, posebno kroz smanjene stope ranog napuštanja šklovanja i povećanja udjela stanovništva u dobi između 30-34 godina koji su završili tercijarno obrazovanje na najmanje 35 posto.
Nadalje, cilj je smanjiti i broj ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za 150.000 osiguranjem školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, osiguravanjem humanitarne pomoći najpotrebitijima, donošenjem podzakonskih akata iz Zakona u udomiteljstvu, uvođenjem nacionalne mirovine.