Važnost obrazovanja shvatili smo nakon Drugog svjetskog rata. Jedini način na koji smo mogli poboljšati kvalitetu života i bogatstvo države je bilo kroz obrazovanje, govori nam Lasse Leponiemi, finski obrazovni stručnjak.
Jedan od čelnih ljudi projekta HundrED Finland gostuje u srijedu na konferenciji “Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske?” u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Ondje će, s ostalim govornicima, pokušati ustanoviti razlike između finskog i hrvatskog obrazovnog sustava, kao i dati sugestije hrvatskim kolegama u provođenju kurikularne reforme. O toj smo temi s njim već razgovarali.
- Svjestan sam da ima jako puno političkog interesa u obrazovanju. Radi konstantnih promjena u politici obrazovna reforma u Hrvatskoj je stagnirala. Rezultat toga je mnogo frustriranih nastavnika i stručnjaka. Oni vide potrebu za obnovom. Potreba za promjenom je konstantna i dugoročna. Ako sad izmijenimo nešto u osnovnoj školi, rezultate ćemo vidjeti tek za desetljeće, kada djeca postanu odrasli ljudi - govori nam Leponiemi.
Osvrćući se na to da se upravo finsko obrazovanje smatra jednim od najboljih, potvrdio je kako su ih kolege iz cijelog svijeta posjećivali pokušavajući otkriti tajnu uspjeha.
- Nažalost, ne postoji samo jedan odgovor na to. Naša je prednost društvo koje se temelji na jednakosti i transparentnosti. Smatramo kako kvalitetno obrazovanje treba biti besplatno i dostupno svima. Ovaj nas je princip vodio kroz nekoliko posljednjih desetljeća - govori nam Leponiemi.
Još je prije gotovo pola stoljeća obuka nastavnika dobila širi akademski okvir.
- Odgajatelji u vrtićima i osnovnim školama išli su na dodatne obuke na sveučilišta, a potaknuto je i pedagoško istraživanje. Svi uspjesi na PISA testovima temelje se na statusu osnovnih škola - govori. Podsjeća i na 90-e godine, kad je država ušla u recesiju.
- Morali smo smisliti kako održati kvalitetu obrazovanja, a ujedno smanjiti trošak. Broj olovaka smo prepolovili, a sloboda nastavnika u odabiru predmeta je povećana - kaže Leponiemi.
Finska sad priprema novu reformu obrazovanja, koja će se najvećim dijelom temeljiti na učenju računalnih vještina u osovnim školama.
- Naravno, bit će i ostalih predmeta, kao i dosad, ali uvodimo multidisciplinarne predmete. Spajat ćemo različite predmete i smanjiti granice među predmetima. Potreba za tim dolazi od promjene svijeta oko nas. Uloga informacije potpuno se promijenila u posljednjih deset godina - govori nam o novoj reformi.
Ističe kako je strukovno obrazovanje u Finskoj vrlo važan dio obrazovnog sustava.
Kad je u pitanju period potreban da se provede reforma, Leponiemi ističe kako se ona odvija u nekoliko stadija.
- Traje nekoliko godina i uključuje jako puno diskusija i istraživanja zajedno sa stručnjacima iz područja obrazovanja, profesorima sa sveučilišta i nastavnicima u školama.
Ukratko, proces se u Finskoj odvijao na sljedeći način: Nacionalni odbor za obrazovanje bio je odgovaran za izradu državnog nastavničkog plana i programa. Planiranje je počelo pet godina prije nego što je program uveden u škole. Koliko će koji predmet imati sati, odlučeno je već 2012. Plan i program su se razvijali, a jezgra je izdana 2014., dvije godine prije uvođenja u škole. Taj zadnji period lokalne su vlasti prilagođavale program. Tijekom cijelog procesa nastavnici su nam govorili svoje probleme koje smo zajedno rješavali. Ali posao tu nije završio. Bilo je potrebno podučiti profesore novom sistemu, ali i bodriti ih. Zato smo stvorili HunderED. Ovaj sistem pomaže nastavnicima da međusobno surađuju i razmjenjuju ideje - objašnjava.
Na pitanje koliko se reforma u Finskoj politizirala, odgovara kako je zapravo riječ o velikoj političkoj diskusiji.
- Obrazovanje se u Finskoj jako cijeni, pa tako i rad nastavnika i stručnjaka za obrazovanje. Strogo se zalažemo za ideju da samo visokoobrazovani ljudi mogu utjecati na svijet i promijeniti ga na bolje.
Finska nije imuna na promjene koje se događaju u svijetu. Imali smo velike rezove plaća i morali smo donijeti neke teške odluke. To nije zaobišlo ni obrazovni sustav, te smo tu naišli na javna negodovanja - kaže.
Zaključuje kako je sve koji sudjeluju u obrazovanju vodila ideja da obrazovni sustav mora služiti učeniku.
Jezgra njihova kurikuluma iz 2014. uključuje sedam područja, a to su: vještina razmišljanja i naučiti kako učiti; kulturne kompetencije, interakcije i istraživanja; upravljanje svakodnevnim životom, briga o sebi i drugima; informatika; radni vijek i poduzetnička kompetencija; sudjelovanje, utjecaj i izgradnja održive budućnosti; poznavanje više jezika. Sva ta područja međusobno su vezana jedno uz drugo...
U Finskoj 39 posto učenika bira strukovne srednje škole
Strukovno obrazovanje je jako bitan dio Finskog obrazovnog sustava. Nakon osnovne škole čak je 39 posto učenika 2014. nastavilo obrazovanje u nekoj struci, govori Leponiemi, a ističe i važnost stručnog osposobljavanja nakon školovanja. Ističe kako je svrha obrazovanja je pomoći mladim ljudima da shvate svijet i nauče kako se u njemu ponašati, kako se prilagoditi brzim promjenama i brzim informacijama.