Predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o ostvarenim očekivanjima i propuštenim šansama 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvataske za HRT te čestitao svim građanima ovu veliku obljetnicu.
Premijer je u svom govoru istaknuo kako su 90-e godine bile ključne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu.
- Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti - poručio je premijer.
Premijer je istaknuo da moramo poboljšati gospodarski i socijalni položaj naših građana na standarde zemlje koja desetljećima živi u demokraciji.
Također je upozorio na to kako je internetska klima promijenila način na koji funkcioniraju demokracija i društva - a ponekad izvlači ono najgore kod pojedinaca. To dovodi do govora mržnje i polarizacije i netolerancije u društvu. S tim u vezi, naglasio je da moramo učiniti sve da osiguramo socijalni dijalog, a ne isključivost.
- Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo - rekao je premijer na pitanje kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije.
Podsjetio je da je Hrvatska danas, unatoč krizi, ostvarila dvoznamenkasti rast i sačuvala radna mjesta.
- Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je, biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima - rekao je.
Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično.
- Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu - rekao je.
Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
- Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni - kazao je.
BORBA PROTIV KORUPCIJE
- Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije - kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca.
Kazao je da su promijenjeni svi sustavni zakoni koji se odnose na pravosuđe, a svi su usmjereni na jačanje sudaca, precizno definiran plan rada za smanjenje rokova. No, dodao je – posla ima još, a pravosuđe može bolje i učinkovitije.
Komentirajući primjedbe građana koji su napustili Hrvatsku zbog neodgovarajuće društvene izgradnje i institucionalne neučinkovitosti, Plenković je rekao da je prioritet njegove vlade izgradnja društva i institucija.
- Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi europodručje - kazao je premijer.
Govoreći o popisu stanovništva, rekao je da je Hrvatska imala isti broj stanovnika 1948. godine, ali s 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. On to vidi kao sustavni trend od 1950-ih. Rekao je da mu je otac imao petero braće i sestara, a majka četvero. S jedne strane, u generaciji njegovog djeda bilo ih je 11.
- Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo - kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.