Šef Vlade razgovarao je o stanju u BiH s novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Christianom Schmidtom, posebnim predstavnikom EU-a Miroslavom Lajčakom za dijalog između Srbije i Kosova, izaslanikom SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmerom i potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj Pierrom Heilbronnom.
POGLEDAJTE VIDEO - Dubrovnik forum:
Svi ti sastanci, rekao je premijer, bili su prilika da pojasni sugovornicima politiku Hrvatske prema BiH i ponovi podršku reformskom procesu na njenom putu prema EU i NATO-u, ali je istaknuo da je hrvatska strana pritom jasno naglasila nužnost ravnopravnosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
- Naravno, zaželjeli smo da razgovori o reformi izbornog zakonodavstva u BiH okončaju na način koji će omogućiti Hrvatima da imaju legitimnu zastupljenost u predstavničkim tijelima i Predsjedništvu BiH te da nema preglasavanje koje ih dovodi u nepravedan položaj. Tu poziciju zagovarat ćemo i u budućnosti - poručio je Plenković, dodavši da ako ima jedna tema oko koje postoji suglasje između Vlade i Predsjednika Republike onda je to pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Podsjetio je da hrvatsko stajalište nije od jučer.
- Mi govorimo o temeljnim načelima Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je imao koncept 1, 2 i 3 - jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i prava svim ostalima - kazao je Plenković.
Zakonodavstvo BiH, nastavio je, treba odražavati sistem koji će omogućiti da ono što je tada bilo dogovoreno i što je bilo primjenjivano do 2006., se u budućnosti osigura.
- Ovo nije dobro ni za koga, nepravedno je, jedan konstitutivan narod se osjeća nezadovoljno (...) moramo naći mehanizme koji će dati jamstva Hrvatima da će njihov predstavnik u Predsjedništvu biti legitimni predstavnik političkih stanaka Hrvata u BiH - rekao je Plenković.
Na pitanje da li misli da je za ovakvu situaciju možda djelomice kriv i predstavnik Hrvata u BiH, zbog primjerice nedovoljnog lobiranja, premijer je novinaru odgovorio protupitanjem upitavši ga želi li reći da su Hrvati krivi za praksu koja je krenula tek 2006..
Plenković je ustvrdio da za takvo stanje nije kriv predstavnik Hrvata Dragan Čović.
- Netko je 2006. odlučio da se inženjeringom može preglasati Hrvate i od tada imamo situaciju kakvu imamo. Nije to do Hrvata nego do nekoga drugoga - rekao je Plenković.
Također je rekao da je vrlo zadovoljan razgovorima koje je vodio na ovogodišnjem, 14. po redu Dubrovnik forumu.
Jandroković: Pandemija će trajno izmijeniti život
Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je u ponedjeljak na Dubrovnik forumu da će pandemija “trajno izmijeniti život” i da neće biti povratka na način života koji je postojao prije pandemije te da je više nego ikada sada potrebna suradnja, solidarnost i zajedništvo.
- Ovogodišnji forum determiniran je pojavom i posljedicama pandemije Covid-19 koja će trajno izmijeniti život kakvog poznajemo. I povijesno gledano, pandemije su uvijek mijenjale svijet. Moramo zato biti svjesni da će se način života prije pandemije razlikovati od onoga u kakav ćemo zakoračiti nakon pandemije - kazao je Jandroković.
Jandroković je u svom govoru na 14. Dubrovnik forumu istaknuo da je Hrvatska u 30. godina neovisnosti prošla “zahtjevan put iz diktature u demokraciju, iz planskog gospodarstva u tržišnu ekonomiju, iz rata u mir i pritom ostvarili dva glavna geostrateška cilja - članstvo u NATO-u i Europskoj uniji”.
Danas se pak suočava s novim vrstama izazova, poput demografskih problema, migracija, zaštite okoliša i klimatskih promjena koje “spadaju u red najvećih globalnih ugroza”.
- Mi možemo poboljšati kvalitetu voda u rijekama i morima, mi trebamo smanjiti količine otpada, stvoriti zelene površine u našim gradovima i povećati upotrebu obnovljive energije. Tvrtke i države treba poticati da postanu lideri u novim tehnologijama. Pandemija nas je uvjerila da je naša moć nad prirodom ograničena. No, mi moramo očuvati naš planet za naraštaje koji dolaze - kazao je Jandroković.
Koronavirus učinio je budućnost “dodatno neizvjesnom”
Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je kako je “pojava koronavirusa dala novu dimenziju i učinila našu budućnost dodatno neizvjesnom”. Istaknuo je kako želi pojačati međuparlamentarnu suradnju, ali je koronavirus tomu prepreka.
- No zahvaljujući današnjoj znanosti, i na tu ugrozu imamo brzi i učinkovit odgovor – cijepljenje. Stoga, moramo osigurati pristup cjepivu na globalnoj razini - kazao je, apeliravši potom na cijepljenje “jer ćemo samo tako moći živjeti sigurnije, slobodnije i sadržajnije”.
U covid krizi države su se sve više okretale “samima sebi i svojim interesima”, a “više nego ikada potrebna je suradnja, solidarnost i zajedništvo”, smatra Jandroković. U tom je kontekstu istaknuo da je hrvatska vlada donirala preko 300 tisuća doza cjepiva Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji. Albaniji i Kirgistanu.
Jugoistočna je Europa “strateški važna” za Hrvatsku koja podupire europski put susjednih zemalja “jer nam je u interesu sačuvati stabilnost i mir”, kazao je.
Pritom je Hrvatskoj posebna važna situacija u BiH “i zbog brojnog hrvatskog naroda koji tamo živi”.
- Očuvanje jednakopravnosti sva tri naroda i nužnost reformi važnih za euroatlantski put Bosne i Hercegovine, smjer je koji će osigurati mir i stabilnost - zaključio je.