Govoreći o rezultatima analize poslovanja 48 strateških društava, odnosno njihovih troškova za službena putovanja, dnevnice, reprezentaciju ministar državne imovine Goran Marić kazao je da je ona egzaktna, institucionalna i autentična.
- Na prvu pokazuje da nije baš da su državne tvrtke neučinkovite kao što se to pokušava stalno nametnuti, ali kad je riječ o troškovima, da nije dovoljna razina odgovornosti kad su u pitanju troškovi. Zanimljivo je i da je broj zaposlenih u strateških tvrtkama, 68.000, pao u sedam godina na 60.000 zaposlenih. Istina, pali su i prihodi sa 79 milijardi na 63 milijarde kuna. Analiza ne služi za prozivanje i razotkrivanje već za otvaranje problema i tema koje su nužne za Republiku Hrvatsku - napomenuo je Marić za Dnevnik HRT-a.
Ministar smatra i da je vrlo teško reći koliko je neopravdano potrošeno novaca, ali na reprezentaciju, službena putovanja, na ono na što se može utjecati u sedam godina potrošeno je 2,6 milijardi kuna.
- Ti troškovi su mogli biti znatno niži i tu je izostala poslovna odgovornost - rekao je ministar Marić i dodao: 'Interesantno je da oni koji su najviše akumulirali gubitaka, rastrošni su na troškovnoj strani, ali prednjače veliki giganti. Iako HEP posluje pozitivno, prednjači upravo ta tvrtka - izjavio je Marić.
HPB akumulira gubitak, a najveća po isplati bonusa i otpremnina
Prednjači i sustav Hrvatskih željeznica. Marić je napomenuo kako je interesantno da se donacijama bavi i HBOR, da se Zračna luka Osijek oglašava znatno više od svih drugih luka zajedno, a i da Zračna luka Dubrovnik potroši pet puta više na reprezentaciju nego Zračna luka Split, a po veličini su otprilike iste.
- Zanimljivo je i da Hrvatska poštanska banka, iako je u prethodnih 6-7 godina akumulirala gubitak, najveća je po isplati bonusa i otpremnina. Od ukupno 32 milijuna kuna bonusa u HPB-u je isplaćeno 70%, a zapravo akumuliraju gubitak - kaže Marić.
Sumnjivo i poslovanje državne tvrtke Plinacro
Dodao je kako je sumnjivo i poslovanje državne tvrtke Plinacro. Ugovarala je, tvrdi Marić, vrlo nepovoljne kredite, čiji bi raskid mogao dovesti do isplate odštete od vrtoglavih 240 milijuna kuna.
- Mi smo pokušali refinancirati, zajedno s Nadzornim odborom i Upravom Plinacra, i pronašli smo već za 2/3 manju kamatnu stopu, čime bismo uštedjeli 100 milijuna kuna samo na kamati. Međutim, ugovor je takav da moramo čekati raskid ugovora - izjavio je ministar Goran Marić za HRT.