Mogućnost prekida trudnoće do 12., a ne 10. tjedna, dobrovoljno savjetovanje prije zahvata, priziv savjesti i veći nadzor samo su neki od prijedloga za izradu novog Zakona o pobačaju.

Nit vodilja Ministarstvu zdravstva trebale bi biti odluke Povjerenstva za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država EU koje se sastalo jučer, a sve s ciljem da Hrvatska konačno dobije suvremene propise, nasuprot četiri desetljeća starom, aktualnom zakonu.

Novo vrijeme, nova pravila

- Zakon treba modernizirati i prilagoditi novim tehnološkim i znanstvenim dostignućima. Svakako ga treba unaprijediti, pritom ne ograničavajući postojeća prava žena, nego i u tom segmentu biti progresivan - smatraju u udruzi B.a.B.e. Osuđuju prijedloge za novi zakon i boje se da će biti restriktivniji nego sadašnji.

- Smatramo da su obavezna savjetovanja i tzv. periodi za razmišljanje, kao i prizivi savjesti zdravstvenih djelatnika nedopustivi - poručili su. Ako se liječnicima dopusti priziv savjesti, ističu, trebao bi postojati registar prizivača, pri čemu bi ministarstvo trebalo osigurati adekvatan broj liječnika koji će vršiti pobačaje.

Udruzi B.a.B.e. ne sviđa se ni prijedlog savjetovanja prije abortusa jer, kažu, time se skraćuje razdoblje u kojem je moguće legalno izvršiti pobačaj, a ostavljen je i prostor za manipulaciju tko će i na koji način provoditi savjetovanja.

Oprečno mišljenje ponudio nam je ginekolog doc. dr. sc. Ivan Fistonić. On smatra da je priziv savjesti legalna institucija, ali u tim bi slučajevima medicinska kuća trebala pacijentici osigurati drugu osobu koja će izvesti zahvat u razumnom roku.

Pobačaj je odluka žene 

Savjetovanje prije pobačaja smatra korisnim i navodi primjer više europskih zemalja koje su to uvele. Smatra i kako je rok 12 tjedana od zadnje mjesečnice za prekid trudnoće razuman te objašnjava da u aktualnom zakonu stoji kako se prekid trudnoće može izvršiti do 10. tjedna od začeća. U praksi, kaže nam, ako je začeće sredinom ciklusa, to je taman oko 12 tjedana od zadnje mjesečnice.

- Stari zakon nije problematičan, ali mora se terminološki osuvremeniti - zaključuje. Resorni ministar Milan Kujundžić jučer je izjavio kako će zakon sigurno kasniti u izradi. Prema nalogu Ustavnog suda, trebao bi biti gotov do 2. ožujka, a “iznimno je kompleksan s raznih aspekata”.

Ćorušić: Novi zakon neće biti puno drugačiji od starog 

Predsjednik Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje se bavi analizom zakonskih prijedloga u zemljama Europske unije o prekidu trudnoće, Ante Ćorušić izjavio je u srijedu nakon sjednice Povjerenstva, kako se njihov prijedlog, koji bi trebao biti podloga za izradu novog zakona, neće bitno razlikovati od rješenja u postojećem zakonu.

"Prijedlog Povjerenstva neće biti bitno drugačiji od postojećeg zakona ali će na neki način biti promijenjen i prikladan trenutku u koje se nalazi hrvatsko društvo", rekao je Ćorušić. Prijedlog bi, kaže, mogao biti gotov za tri tjedna, kada će se održati iduća sjednica Povjerenstva.

"Zadaća Povjerenstva jest da analizira zakonska rješenja 27 ostalih članica EU i da na temelju toga da stručni prijedlog, stručnu podlogu radnoj skupini koja će izraditi definitivni nacrt zakona", kazao je. Radi se o multidisciplinarnom pristupu, medicinskom, pravnom i etičkom problemu, a potrebno je i vrijeme da se prouče opsežni materijali koje su dobili iz tih zemalja EU.

Govoreći o pojedinim rješenjima, Ćorušić je rekao kako će u novom zakonu najvjerojatnije kao rok do kojem se može napraviti pobačaj ostati 10 tjedana a najavio je i mogućnost uvođenja savjetovanja prije pobačaja koje ne bi bili obavezni.

Član Povjerenstva Nenad Hlača, predsjednik Katedre za obiteljsko pravo na riječkom Pravnom fakultetu, kazao je kako kako je rok od dvije godine koji je za donošenje zakona postavio Ustavni sud instruktivni rok i da nije potrebno tražiti njegovo produljenje za donošenje zakona.I

"Evidentno je da se ono što se nije radilo 30 godina, ne može prerezati u toku od par mjeseci jer se radi o delikatnom pitanju. Čini mi se da je već puno što se ova vlada uhvatila u koštac s jednom tako delikatnim problemom, ali ne može se vladu siliti da preko noći prereže i donese zakon", kaže Hlača. 

Smatra kako je važno problem istraži i predloži rješenje koje će biti primjereno sadašnjem trenutku medicinske struke, etike i hrvatskom pravnog sustava.

Inače, broj pobačaja u Hrvatskoj drastično se smanjio u zadnjih dvadesetak godina i u daljnjem je padu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2017. bilo 2416 legalno induciranih pobačaja, dok je 2003. bilo registrirano 5923 takvih pobačaja.