Ministarstvo branitelja kreće u postupak digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, a plan im je digitalizirati svu dokumentaciju do kraja 2023. godine. Projekt je vrijedan 81,5 milijuna kuna, a čak 85 posto financirat će Europska unija.

- Iznimno mi je drago da su prepoznali značaj ovog projekta, koji je važan kako bi se postupci ostvarenja zakonskih prava prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata provodili brže i učinkovitije, a posebice kako bi povijesne činjenice bile sačuvane za nadolazeće generacije. Sve što danas imamo ne bi bilo moguće bez branitelja, koji su žrtvovali svoje živote za svoju Domovinu - istaknuo je ministar branitelja Tomo Medved dodavši kako se radi o jedinstvenom projektu.

Zahvaljujući projektu bit će moguća obrada dva milijuna jedinica i digitalizacija 100.000 jedinica arhivskog gradiva, izgradnja informacijskog sustava za upravljanje gradivom kao i baze podataka o statusu i statusima pravima branitelja, a provest će se edukacija 120 službenika za rad u sustavu.

POGLEDAJTE VIDEO Digitalizacija arhive Domovinskog rata

Trenutno se na šest lokacija obavlja terenska obrada građe, dodao je ministar, nakon čega kreće digitalizacija.

- Do sad je obrađeno više od 52 posto ukupne građe. Za realizaciju projekta angažirano je više od 80 ljudi, uglavnom su to razvojačeni branitelji i članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja - naglasio je Medved i dodao kako je dosad potrošeno oko 20 milijuna kuna za aktivnosti razvrstavanja i pripremu arhive.

- U razdoblju pred nama očekuje nas izrada informacijskog sustava s pripadajućom bazom podataka - rekao je naglasivši kako projekt ne bi bio moguć bez pune podrške predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. 

Premijer, koji je sudjelovao na uručenju ugovora o dodjeli bespovratnih europskih sredstava, istaknuo je kako će se ovim projektom, pokrenutim temeljem zaključka Vlade od 4. kolovoza 2017., na kvalitetan način objediniti građa koja postoji sve ove godine, a koja na jednom mjestu u digitalnom obliku dosad nije bila pohranjena.

- Da bismo zajednički gradili budućnost, moramo čuvati prošlost, poštovati je, a to ponosno i predano radimo kao odgovorna Vlada, koja je svjesna temelja hrvatske slobode i države - naglasio je Plenković dodavši kako je odobrenje EU sredstava za ovaj projekt i snažna poruka uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Napomenuo je kako to treba staviti i u kontekst projekta veteranskih centara, koje će se također financirati europskim sredstvima u iznosu od skoro 330 milijuna kuna.

- Time naša Vlada ne samo da pokazuje poštivanje u simboličkom smislu i radi na politici pomirbe i suživota nego iznalazi sredstava za bitne sastavnice našeg kolektivnog sjećanja i najvažnijih trenutaka, posebice važnih za braniteljsku populaciju, ali su isto tako su vrijedno gradivo za povjesničare koji će istraživati Domovinski rat i ključne bitke za hrvatsku slobodu - poručio je naglasivši kako je Vlada i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji jasno kazala da su joj ciljevi čuvanje vrijednosti Domovinskog rata i kulture sjećanja te zaštita interesa hrvatskih branitelja. 

- Naš je cilj unaprijediti sveobuhvatni sustav pružanja psihosocijalne i zdravstvene skrbi za hrvatske branitelje, članove njihovoj obitelji i civilne stradalnike, promicati aktivno uključivanje branitelja u gospodarske aktivnosti. Želimo nastaviti rješavati i pitanje nestalih u Domovinskom ratu - istaknuo je premijer.