Poljska do 2028. planira potrošiti 2,5 milijardi eura za gradnju Istočnog štita, kojim žele zaštititi se od eventualnog napada iz Rusije ili Bjelorusije.

- Želimo biti dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat - rekao je skupini briselskih dopisnika general Stanislaw Czosnek, koji vodi projekt gradnje Istočnog štita.

Foto: Profimedia

Na graničnom prijelazu Polowce-Peschatka, između Poljske i Bjelorusije, koji je zbog migrantskog pritiska zatvoren od lipnja 2023., atmosfera podsjeća na hladnoratovsko razdoblje. Iza goleme metalne ograde, koja je na vrhu pojačana bodljikavom žicom, na svakih nekoliko metara stoje vojnici u punoj ratnoj opremi, koji netremice gledaju u pravcu Bjelorusije. General Czosnek kaže da su izvukli pouku nakon ruskog napada na Ukrajinu.

- Iskustvo nam pokazuje kako bi situacija u Ukrajini danas možda bila drukčija da su bili bolje pripremljeni - kaže Czosnek.

OSIGURAVAJU GRANICU Obrana od Rusije: Poljska gradi Istočni štit za 2,5 milijarde eura

Gradnja Istočnog štita počela je u ljeto prošle godine. Do 2028. planiraju izgraditi više linija obrane duž 800 kilometara istočne granice - uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruskom eksklavom stiješnjenom između Poljske i Litve s izlazom na Baltičko more, te duž koridora Suwalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litve, koji ima strateško značenje jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatke Europske unije.

Foto: Profimedia Duž 500 kilometara poljske istočne granice planiraju uspostaviti pojas širine 400 metara unutar kojeg će biti protutenkovski rov, a zatim i goleme betonske prepreke, tzv. zmajevi zubi. Svaki od tih tronožnih betonskih elemenata težak je 1,7 tona, a međusobno su povezani debelom čeličnom užadi.

GENERAL SMIJENJEN Protutenkovske mine nestale u Poljskoj, pronašli su ih u Ikei

Dvjestotinjak metara dalje postavit će drugi red tih fizičkih prepreka, a između njih protutenkovske mine, koje će biti postavljene samo u slučaju neposredne prijetnje od invazije. Na dijelu granice na kojem nije moguće napraviti takav pojas jer je zemljište u privatnom vlasništvu planiraju sagraditi skladišta betonskih blokova koje bi mogli brzo postaviti u slučaju napada.

Osim fizičkih barijera, postavljaju elektroničke sustave zaštite, termovizijske kamere, detektore kretanja... Predvidjeli su i mjere za jačanje mobilnosti poljskih snaga, primjerice jačanjem mostova, kako bi mogli podnijeti prelazak oklopnih vozila. Duž 186 kilometara granice s Bjelorusijom i Kalinjingradskom oblasti postavili su metalnu ogradu visoku 5,5 metara.