Prema posljednjem istraživanju Crodemoskopa koje je provedeno između 31. kolovoza i 3. rujna, SDP se sve više približava HDZ-u. Čini se kako je rast BDP-a i najavljen Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima vladajućima dao određeni vjetar u leđa.

Naime, iako je HDZ i dalje vodeća stranka u Hrvatskoj sa 31,1 posto glasova (u kolovozu su imali 31,3%), SDP je s 29 posto (26,6% u kolovozu) smanjio zaostatak za dva posto, javlja HRT.

Nastavljen je blagi trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Prije pet mjeseci razlika između koalicija bila je veća od 6%, da bi sad pala na 1,8%. 

Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto (32,7% u kolovozu), a koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) 31,1 posto (30,1% u kolovozu).

ORaH i Živi zid blizu izbornog praga, ali im potpora pada

ORaH i Živi zid na nacionalnoj razini blizu su izbornom pragu od 5 posto, iako im potpora pada. (ORaH 4,6 posto - Živi zid 4,4%). Vrhunac podrške za ove dvije stranke bio je u siječnju kada su  zajednički imali potporu čak 17,2% birača. 

Njih slijedi HSS s 2,6 posto, što je jednaka podrška kakvu su imali i u kolovozu.

Čačić, Bandić, Josipović...: Svi su ispod dva posto

Slabe rezultate pokazali su Reformisti (Radimir Čačić), Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska (Ivo Josipović). 

Most nezavisnih lista ima 2,6 posto (1,7%), a HNS 2 posto (2,2%) podrške birača. 

Manje od 2 posto imaju HDSSB (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), Stranka Milana Bandića (1,2%), IDS (1,0%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6%) i HKS (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Predsjednica najpozitivnija političarka, a Karamarko najnegativniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto (28,2% iz kolovoza), slijedi predsjednik Sabora Josip Leko s 10,6 posto (10,8%). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9%) i Zoran Milanović (28,2%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (3,5%), Vesna Pusić (2,3%), Milan Bandić (1,5%), Ivo Josipović (1,1%), Nadan Vidošević (0,8%) i Nenad Stazić (0,8%).

Izbjeglički val najvažnija tema za 30,2 posto građana

U izboru za najvažniji događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe što je najvažniji događaj za 30,2 posto hrvatskih građana. Slijede 20. obljetnica Oluje (17,3%), ubojstvo Tomislava Salopeka (15,5%), rast BDP-a (8,6%) i odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (8,2%). 

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49, u odnosu na 2,52 iz kolovoza. Predsjednica Republike je za svoj rad dobila 3,46 prema 3,40 iz kolovoza, a Sabor 2,42 (prema prošlomjesečnih 2,40).