Križ koji se u potresu u nedjelju odlomio s južnog tornja zagrebačke katedrale te pao kroz krov Nadbiskupskog dvora težak je, kako saznajemo, jednu i pol tonu. Visok je 2, 55, a širok 1,44 metra, pozlaćen te je 2013. godine zadnji put restauriran. Naime, te godine je i pozlaćen, kompletno obnovljen i vraćen na vrh južnog tornja. Prvobitno je križ napravljen nakon potresa 1880. godine u tada uglednoj zagrebačkoj radionici "A. Maruzzi".
- Ta radionica bila je jako ugledna u ono vrijeme. Dakle, 10. kolovoza 1898 je izrađen, a potom je prva obnova s obnovom pozlate bila 1. prosinca 1939. Tu je glavnu riječ imao Ivan Pehnec, a na pozlati je radio Franjo Mrnjec. Nakon što je sve bilo završeno postavljen je na vrh južnog tornja koji je malo niži od sjevernog tornja. Naime, sjeverni toranj visok je 108,20 metara, a južni 108,16 metara - govori nam sugovornik s Kaptola te dodaje kako obnova južnog tornja još uvijek traje, a križ je prije sedam godina detaljno obnovljen i postavljen. Obnova sjevernog dijela tornja je završena.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na pitanje u kakvom je stanju križ i je li možda nekim čudom ostao netaknut, naš sugovornik kaže da to nitko ne zna jer se nitko još ne usudi ići pogledati.
- Sumnjam da je ostao čitav, pa probio je krov Nadbiskupskog dvora pa je i kardinal morao pobjeći. No, treba reći da je križ simbol svega - vjere i pobjede. Kada on padne to simbolizira pad. Mislim da sam sve s tim rekao - govori nam sugovornik s Kaptola.
Katedrala je već jednom prošla velika oštećenja u potresu.
- Najviše je prilikom strašnog potresa 1880. stradao Kaptol. Nadbiskupski dvor i sjemenište morao je popraviti nadbiskup kao i pomoći obnove crkve svete Marije na Dolcu jer je ona privremeno bila katedrala. Franjevci su, dakle, sami obnovili svoje kurije, njih 27 i to su povjerili Hermanu Bolléu - govori nam te dodaje da je tada zagrebačka katedrala po uzoru na europske poput one u Kolnu imala uz sebe radionicu gdje se klesalo, gradilo.
No, franjevci u to vrijeme nisu imali dovoljno novca za obnovu pa su morali dići zajam, odnosno kredit. Što se tiče obnove zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, nije ju lako obnoviti jer obnova zahtjeva novac.
- Skele su na katedrali već dugo i bit će je još neko vrijeme jer je procjena da do krajnje obnove nakon koje bi katedrala bila reprezentativna treba izdvojiti još oko tri milijuna eura. A to sada crkva nema - govori nam naš sugovornik te dodaje da je, pak, nakon što se završi ta posljednja etapa obnove katedrala mirna nekih dvjesto godina i ne treba joj obnova kroz to vrijeme što znači da će ljudi koji budu živjeli u to vrijeme imati privilegiju gledati katedralu u punom sjaju, bez skele.
Čini se da je kardinal Franjo Kuharić bio prorok kada je na dan početka obnove i postavljanja prve skele od strane Sisačke željezare prilikom blagoslova rekao 'Kad bude skinuta skela, ja ću biti debelo u grobu'. Kardinal Kuharić je 1987. osnovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale nakon čega je formiran Odbor za praćenje radova na obnovi katedrale.
- Zagrebačka katedrala je obnavljana neposredno prije II. svjetskog rata, pa čak i 60- tih godina prošlog stoljeća. Ljudi se danas možda ne sjećaju kako je Zagreb u to vrijeme bio zagađen, radilo se o kiselim kišama, a znanstvenici procjenjuju da je zagađenost zraka tada bila 50 puta veća nego danas. Sumporne kiše, loženje na ugljen sve je to utjecalo na kvalitetu zraka, ali i na katedralu. Naime, sumporne kiše nagrizale su katedralu i trebala je obnova. Nadbiskupija je angažirala tim znanstvenika koji su slali na analizu uzorke materijala koje bi najbolje odgovarale našoj katedrali i našim uvjetima te je ispitivanjem zaključeno da najbolje odgovara kamen Travertino romano, odnosno rimski travertin - govori nam naš sugovornik te dodaje da se taj kamen još dodatno tretira s kemikalijom koja smanjuje vlagu. Ponovno ističe da nakon završetka obnove neće katedralu trebati obnavljati barem dva stoljeća, pogotovo jer više nema takvih zagađenosti kao nekad.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Zagrebačka katedrala ima drveni krov. Recimo prilikom obnove katedrale u Kolnu drveni krov je zamijenjen čeličnom konstrukcijom. Kod nas je dovoljna jedna mala iskrica da ode cijela katedrala. Mi bi je teško spasili jer je ona jako visoka, a naši vatrogasci nemaju takve dizalice kao Francuzi. Kanader ne smije gasiti i eto nas u problemu- govori nam. Najveći problem su, naime, drvene grede. Drvena konstrukcija kod nas je stara 120 godina, a prilikom i te obnove, kaže, upotrebljavane su grede od stare katedrale.
- Zamislite drvo staro sto godina, suho kako gori? Osim toga to je gore tavan, kada sunce ljeti ugrije temperature dođe i do 70 stupnjeva - kaže naš sugovornik.