Razgovarali smo s Antom Pranićem, vrgoračkim gradonačelnikom koji je po cijele dane na terenu u poplavljenim područjima. Uskoro bi se trebao prebaciti na uredske poslove i nagovaranje ministarstava da pomognu stanovnicima Kokorića u obnovi kuća i polja na područjima gdje je doslovce od sela nastao otok. Pranić je za sada zadovoljan suradnjom s regionalnim i nacionalnim institucijama. Državne tvrtke obećale su pomoći, a uključili su se i obični ljudi koji doniraju namještaj, bijelu tehniku i radove.
POGLEDAJTE VIDEO
Kakva je trenutno situacija?
- Situacija se dosta stabilizira, dolazi do naglog smanjenja vodostaja, isto kao što smo imali naglo povećanje. Preko metar i po je već manje nego što je bio maksimum. (u međuvremenu je vodostaj pao za još pola metra op.a). Polako i ceste postaju prohodne. Dio Kokorića koji je zadnji potopljen već je prohodan, a ovaj prvi, s 12 domaćinstava, još je neprohodan. Ukupno smo imali 26 ugroženih kuća u tom selu. Nadamo se da će do kraja ovog tjedna sve to biti riješeno.
Kako su Kokorićani živjeli ovih dana, tko im je donosio hranu, lijekove...?
- HGSS i Crveni križ i mnoge druge službe u civilnoj zaštiti. To je stvarno bilo dosta dobro uhodano, svi ti transportni putevi opskrbe hranom, potrepštinama i lijekovima bili su aktivni i zaista, kad vidim koliko je HGSS dobro posložen, a volonterski, imam samo riječi hvale. Nestvarno za Hrvatsku koliko je dobro organizirana jedna takva služba. A opet je, naglašavam, volonterska. Kao i Crveni križ.
Pogledaš spomenik domovini koji smo platili milijune i onda pogledaš HGSS koji smo platili gotovo ništa...
- Ima takvih paradoksa gdje mi lupamo ne puste milijune nego milijarde, a u naravi kad je najpotrebnije spase te volonteri. To je Hrvatska.
Vidjela sam da je župan obilazio poplavljeno područje na gumenjaku.
- Oni su se javili kad je nastala nepogoda, zahvaljujem, iako imamo i tu paradoks. Imamo drugo naselje, Kutac, gdje je konstantno prometno odsječeno 70 ljudi i već godinama na to upozoravam određene institucije pa ništa. Trebala se dogoditi povijesna poplava da se neke stvari pokrenu. Na kraju su svi shvatili da je to trebala biti jedna od prioritetnijih prometnica na području grada Vrgorca, iako smo na to upozoravali dug niz godina. Ne želimo kupiti nikakve poene, bitno je da se iz ovoga izvuče pouka i da se konačno krene u realizaciju projekata koji život znače za stanovnike ovog područja.
Upozoravali ste i na potrebu tunela Drvenik - Ravča koji bi spojio otoke sa zagorom. Radovi na njemu otvoreni su 2009. godine, a još nije ni započela gradnja.
- A to je tek priča! Zbog raznih interesa nikad nije u pravom planu. Jasno je da bi tunel uvelike pomogao srednjodalmatinskim otocima, južnom Makarskom primorju, Zabiokovlju i zapadnoj Hercegovini, pojačao prometnu povezanost, ali eto.
Ajde vi sad nekome objasnite se trebala dogoditi ovakva katastrofa za vrijeme korone da bi se reklo "okej, zaista postoji jedan projekt koji možemo realizirati kroz pet godina da pomognemo našem poljoprivredno najrazvijenijem kraju". Imamo tisuću OPG-ova. Grad Vrgorac, općina Pojezerje i Ploče administrativno dijele jedno polje, jedan vinograd. Da nije bilo poplave ovo bi tko zna koliko godina još lebdjelo u zraku.
A što to? S kakvim se projektom sada kreće?
- Radi se o projektu odvodnje viška vode s vrgorskih polja. Dobili smo dosta dobar hodogram aktivnosti od strane Hrvatskih voda i mislimo da je to što su rekli ostvariti za pet godina zaista realno.
I više ne bi trebalo dolaziti do ovakvih poplava?
- Ne bi trebalo. Sada se, spletom okolnosti, poplava dogodila u poljoprivredno neaktivnom dijelu godine, da se dogodila u proljeće ili u ranu jesen kad se inače ovakve poplave događaju, govorili bismo o preko 50 milijuna kuna štete.
Treba li strahovati da bi se ovakva poplava mogla dogoditi na proljeće?
- Moguće je, mi na to stalno upozoravamo. O tome sam pričao u Saboru RH kao papagaj.
Hoće li država sada obeštetiti poljoprivrednike?
- Hoće. To pregovaramo s Ministarstvom poljoprivrede. Vidjet ćemo i za obnovu kuća, to dogovaramo u četvrtak s Ministarstvom graditeljstva i državne imovine. Nadam se da ćemo naći odgovarajući model sufinanciranja.
Mještani s kojima smo na terenu razgovarali pričali su nam da je do ovakvih poplava počelo dolaziti kad su zatrpani potoci, izgradnjom autoputa. Je li to teorija zavjere ili?
- Nije teorija zavjere, to je realno jer kiša koja padne na autocestu mora negdje otići. Kokorići su na najdubljem mjestu u toj prirodnoj kotlini, na slivnom području dugom tridesetak kilometara od Vrgorca do Raščana, koliki je i autoput. Prirodna retencija Kokorića je susjedno polje Bunina koje je presječeno istoimenim vijaduktom, s tim da su temelji građeni u krškom tlu, a pojedini temelji stupova čak i na ponorima - po onome što mještani govore. Sad, koliko je to realno, morat će procijeniti izvješće Hrvatskih voda.
Je li bilo ovakvih poplava i prije autoceste?
- Bilo je, ali puno veće poplave su bile u nižim poljima. Sad se dogodilo da poplava u nižim poljima postoji, ali ne takve razine kao što je u Kokorićima. Očito je sustav prirodnih ponora uništen poremećajima prilikom gradnje autoceste.
Jeste li imali pomoć od državnih službi, od županijske vlasti?
- Imali smo dobru koordinaciju, imali smo konkretne pomoći s regionalne i nacionalne razine, ali imamo i pomoć običnih ljudi, fizičkih osoba koje doniraju pokućstvo i radove, tako da, hvala im svima.
Čega najviše sada pogođenim stanovnicima treba?
- Imamo pet do šest domaćinstava koji su izrazito pogođeni i kojima je stradao sav namještaj i tehnika. Imamo i zaista težak slučaj jedne obitelji u Kokorićima koji su od ranije socijalno ugroženi. Usmjereni smo da bar njih sada nekako zbrinemo.