Snage Azerbajdžana i etničkih Armenaca iz Nagorno Karabaha u petak su se ponovo sukobile, no najave o pregovorima u Moskvi ulijevaju nadu da bi se mogli okončati najkrvaviji sukobi na južnom Kavkazu u posljednjih 25 godina.
Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbajdžana očekuju se kasnije danas na pregovorima u Moskvi, dan nakon što su SAD, Francuska i Rusija na sastanku u Ženevi zajednički pokrenuli mirovnu inicijativu.
- Moglo bi uskoro doći do primirja iako je situacija i dalje krhka - priopćio je ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nakon što je razgovarao s čelnicima dviju zemalja. Armenska vlada je kazala da će u središtu današnjih pregovora biti isključivo prekid neprijateljstava i humanitarna pitanja, poput razmjene tijela poginulih i ratnih zarobljenika.
Ukoliko se šefovi diplomacija zaraćenih strana sastanu, biti će to prvi direktan kontakt između Armenije i Azerbajdžana od izbijanja novih sukoba 27. rujna.
Od tada je u borbama u Nagorno Karabahu, planinskoj enklavi koja je službeno dio Azerbajdžana, ali kojom upravljaju etnički Armenci, poginulo više od 400 ljudi.
Azerbajdžan je objavio da je od 27. rujna u borbama poginuo 31 civil, a 164 ih je ranjeno. Informacije o žrtvama u vojnim redovima su prešućene. Nagorno Karabah je objavio da u svojim redovima ima 376 poginulih vojnika i 22 civila.
Azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Cejhun Bajramov pristao je na razgovore u Ženevi sa supredsjedateljima OESS-ove Skupine iz Minska (Rusija, Francuska i Sjedinjene Države) i upoznavanje sa stajalištem Azerbajdžana o smirivanju sukoba.
Armenski šef diplomacije Zohrab Mnatsakanyan nije bio na susretu u Ženevi, ali se očekuje da će se s dužnosnicima triju država sastati u ponedjeljak u Moskvi.
Washington, Pariz i Moskva, u svojstvu supredsjedatelja OESS-ove Skupine iz Minska, već skoro tri desetljeća posreduju u rješavanju pitanja Nagorno Karabaha.
Prekid vatre uspostavljen nakon rata 1990-94, u kojem je poginulo 30.000 ljudi, opetovano se krši te sukobi uvijek iznova izbijaju.