Ahmed al-Šara, nekadašnji terorist za kojim je Washington raspisao potragu s nagradom od deset milijuna dolara, u rujnu 2025. godine stao je na podij Ujedinjenih naroda kao predsjednik Sirije u jednom od najdramatičnijih diplomatskih preokreta moderne povijesti.
Od al-Qaide do predsjedničke palače
Al-Šara, poznat i pod pseudonimom Abu Mohammad al-Jolani, rođen je 1982. godine u Rijadu u saudijskoj obitelji koja potječe s Golanskih visova. Kao mladić pridružio se al-Qaidi u Iraku 2003. godine, boreći se protiv američkih snaga tijekom iračke invazije. Amerikanci su ga uhitili 2006. godine i zatvorili u zloglasnom zatvoru Abu Ghraib, gdje je proveo pet godina.
Nakon oslobađanja 2011. godine, al-Šara se vratio u Siriju gdje je osnovao al-Nusra Front, ogranak al-Qaide. Skupina se kasnije transformirala u Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koju su SAD, EU i UN označili kao terorističku organizaciju. Washington je za njim raspisao potragu s nagradom od deset milijuna dolara.
U siječnju 2025. godine, al-Šara je imenovan predsjednikom Sirije tijekom Konferencije pobjede sirijske revolucije. U svom govoru istaknuo je prioritete nove vlasti: popunjavanje vakuuma vlasti, održavanje građanskog mira i obnovu međunarodnog ugleda zemlje.
Povijesni posjet UN-u
Al-Šara je u rujnu 2025. godine stigao u New York na 80. zasjedanje Generalne skupštine UN-a, čime je postao prvi sirijski predsjednik koji je posjetio SAD i obratio se UN-u od 1967. godine. Ovaj posjet označava dramatičan preokret u odnosima između Washingtona i Damaska.
Administracija predsjednika Bidena u prosincu 2024. godine objavila je da više neće nuditi nagradu od deset milijuna dolara za al-Šaru, nakon što je glavna američka diplomatkinja za Bliski istok Barbara Leaf razgovarala s njim u Damasku. Leaf je istaknula da je al-Šara obećao odreći se terorizma.
Trump je u srpnju 2025. godine potpisao izvršnu naredbu koja je okončala program sankcija protiv Sirije, zadržavši ih samo za Assada, njegove suradnike i druge osobe povezane s ratnim zločinima. Naredba također upućuje državnog tajnika da preispita označavanje HTS-a kao strane terorističke organizacije.
Izazovi i kritike
Unatoč diplomatskim uspjesima, al-Šara se suočava s kritikama zbog svoje prošlosti. Europski parlament se protivi njegovim posjetima, ističući da je HTS odgovoran za ratne zločine. Neki analitičari upozoravaju da brze promjene u politici mogu oslabiti američki utjecaj i smanjiti pritisak za reforme.
Al-Šara je u intervjuu za CBS pozvao međunarodnu zajednost da ne bude "sudionik u ubijanju sirijskog naroda" usporavanjem ukidanja sankcija. Izrazio je spremnost za ponovni susret s Trumpom kako bi "obnovio odnose na dobar i izravan način".