Na snimci vršnjačkog nasilja u Splitu, koja od nedjelje navečer kruži internetom, mlada djevojka kleči na ulici, a druga stoji iznad nje, šamara ju i traži od nje da joj se ispriča. Traži i novac koji joj je navodno posudila. Treća djevojka u jednom trenutku ovu koja kleči snažno udara u kralježnicu, ona pada i licem udara o tlo. Nasilnica joj pruža ruku da se podigne s poda, a potom ju pljusne. Kako stoji u priopćenju PU splitsko-dalmatinske, kriminalističko istraživanje je u tijeku, a počinitelji su uhićeni.
Kako se doznaje, dvije maloljetnice se od nedjelje nalaze na kriminalističkom istraživanju u splitskoj policiji - fizički i psihički su zlostavljale vršnjakinju, a treća je sve snimala. U policiju su dovedene još dvije maloljetnice. U svom priopćenju policija zahvaljuje građanima na prijavama, ali moli javnost da se snimke uklone, i ne dijele.
Vršnjačkog je nasilja svake godine sve više, ili se, moguće, više samo prijavljuje - Ured pravobraniteljice za djecu je 2022. zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje nego u 2021., posebno zabrinjava i velik porast pokušaja suicida kod djece i mladih. Kako upozoravaju dječji psiholozi i psihijatri, i u zlostavljaču često čuči trauma zlostavljanja, a čin zlostavljanja se snima mobitelom jer se u protivnom - nije ni dogodio. Unatrag par godina je broj mladih koji liječe neki psihički poremećaj porastao za više od 30 posto.
Alternativa zatvorskoj kazni
- Djecu ne smijemo etikirati kao kriminalce. To su djeca u sukobu sa zakonom, i kad učine nešto loše, trebamo im pomoći, a ne ih kazniti na način da im zapečatimo sudbinu kriminalaca. Nije smisao kazniti dijete za nešto loše učinjeno nego promijeniti njegovo ponašanje - da shvati odgovornost, i da se nauči drukčije nositi s ljutnjom, bijesom, potrebom da se dokazuje, napominje dr.sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.
Dijete mlađe od 14 godina ne može kazneno odgovarati za počinjeno - ne izvodi se pred sud, ne podliježe odgojnim mjerama za maloljetnike, već se prepušta službama socijalne zaštite. Sutkinja napominje kako tu granicu nipošto ne smijemo snižavati, dapače.
- Svjetski trendovi idu k tome da granica bude i podignuta, na 16 godina, i ja sam zagovornica toga. Neće sudske rasprave i sud promijeniti ponašanje maloljetnika, ističe sutkinja. Kako pojašnjava, u dobi od 14 do 16 godina maloljetnik za kojeg se utvrdi da je počinio kazneno djelo može dobiti izvanzavodske i zavodske odgojne mjere. Zavodske, napominje, nisu tako benigne, kako se uvriježeno smatra.
Na pitanje što bi bila dobra alternativa zatvaranju u institucije, sutkinja odgovara kako bi to bio odličan rad stručnjaka, obuhvaćen velikim, ciljanim programima - učiti maloljetnike kako se nenasilno ponašati, imati individualne i grupne savjetovališne tretmane, ali i ući u obitelji.
- Čim imamo nasilno dijete, moramo imati osnov sumnje da su obiteljski odnosi poremećeni. Ako jesu, moramo ih obuhvatiti. Roditelje treba podučiti kako biti roditelj, kako se ponašati prema adolescentu, i sve drugo za što se uoči da im nedostaje. Iskustvo skandinavskih zemalja nam govori da je vaninstitucionalni tretman najuspješniji, zaključuje sutkinja.
- 94 slučaja nasilja u školama prijavljena 2022., od kojih 85 vršnjačkih. Prijava je duplo više nego 2021.
- 1500 djece je prijavljeno u 2021. zbog vršnjačkog nasilja, podatak je MInitarsva rada, obitelji i socijale
- 418 počinitelja vršnjačkog nasilja u 2022., od kojih 59 ženskih, najviše od 2019. godine, 2021. su bile 34
- 18 u vršnjačkom nasilju žrtva ima do 18 godina, a počinitelj do 21. Počinitelji ispod 14 godina ne gone se