Dobili smo upute da učenike ne treba posebno pripremati za nacionalne ispite. Svi su svjesni da je to generacija koja je dvije godine provela više-manje u online nastavi, te je važno vidjeti gdje su u prosjeku sa znanjem, kazala nam je profesorica matematike Ariana Bogner Boroš, koja predaje u zagrebačkoj Osnovnoj školi Brestje Sesvete.
Njezini će učenici osmih razreda, kao i njihovi kolege u cijeloj Hrvatskoj, od 13. do 31. ožujka polagati nacionalne ispite iz devet predmeta - osam iz općih predmeta te jedan iz prvog stranog jezika. Oko 40.000 učenika tih devet dana polagat će testove iz hrvatskog odnosno materinskog jezika, prvog stranog jezika, matematike, biologije, fizike, geografije, kemije i povijesti.
Bit će problema sa zamjenama
Testovi će trajati između 70 i 90 minuta, a hrvatski će se polagati u dva dijela, od kojih je jedan ispit pisanja. Svi učenici će ih polagati u isto vrijeme - svaki ispit počinjat će u 9 sati. U školama se ovih dana postavljaju mnoga pitanja.
- Mnoge škole imaju nastavu u dvije, čak i u tri smjene. U ta tri tjedna provedbe morat će se potpuno mijenjati satnice i rasporedi, kako za učenike tako i za nastavnike, jer će svi osmi razredi trebati dolaziti ujutro na ispite. Dio nastavnika radi u različitim školama, morat ćemo organizirati i zamjene. Zasad nemamo više informacija ni o samome ocjenjivanju - kaže nam ravnateljica jedne škole u Zagrebačkoj županiji.
Iako na početku godine nije bilo jasno hoće li rezultati nacionalnih ispita biti uvjet za upis srednje škole, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) tu dilemu su otklonili.
- Sigurno neće biti ni ove ni sljedeće godine, ali idemo prema tome. Zasad je važno istaknuti da nam ispiti služe kako bi se dobila objektivna slika razine znanja učenika u nižim i višim razredima osnovne škole - kažu nam u NCVVO-u.
OVDJE pogledajte primjere zadataka i vodič kroz nacionalne ispite
Profesorica Bogner Boroš ističe kako među učenicima nema pretjerane nervoze.
- Velike brige nisam primijetila, no to je različito od škole do škole. Ova generacija je prilično opuštena, vrlo ih malo interesira što se zbiva oko njih. Možda je to i dobro, iako su im radne navike vrlo loše. Navikli su da im se sve servira. No to opet ovisi o samoj generaciji - kaže ona.
Nema naknadnog pisanja ispita
Ipak, dio učenika je čak uzimao privatne instrukcije jer je najavljeno kako će se na nacionalnim ispitima ispitivati gradivo od 5. do 8. razreda. Iz NCVVO-a poručuju: Nemojte to raditi, cilj nam je utvrditi koja je prosječna razina znanja. Bilješku o rezultatima dobit će samo učenik i roditelji, škole će dobiti ukupne rezultate svih učenika. Također, oni učenici koji ne izađu na ispit jer taj dan nisu u školi testove neće trebati naknadno polagati. Za izostanak će vrijediti ispričnice kao za redovni nastavni dan.
S obzirom na to da NCVVO treba 150 nastavnika koji će ispite ocjenjivati, nastavnici se pitaju i tko će organizirati zamjene tijekom nastave za njih, gdje će se provoditi ocjenjivanja, koliko će proces trajati, te koliko će im platiti. Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović poručuje da se oni ne brinu.
- Eksperimentalno testiranje u 81 školi, među kojima su bile i one s dvije, pa i tri smjene, pokazalo je da su se svi uspjeli organizirati. Jasno nam je da će neki ravnatelji imati organizacijskih problema, no pokazalo se da je moguće - poručuje.
Podsjetimo, nacionalni ispiti polagali su se i prije desetak godina, a prošle školske godine ponovno su probno provedeni u 81 školi. Polagali su ih tadašnji učenici osmih razreda, a ove jeseni, u listopadu, nacionalne ispite pisali su i petaši koji su lani završili četvrti razred.
Rezultate dobivaju samo učenik i roditelji
I dok su rezultati osmaša bili lošiji od očekivanih, rezultati učenika petih razreda bili su u prosjeku. Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva.
Rezultati se izražavaju prema razinama: napredna, srednja, osnovna, te ispod osnovne razine, pri čemu je napredna razina usporediva s ocjenom odličan, a posljednja s jedinicom. Većina učenika prošla je testove uz srednji uspjeh, pri čemu su bolje napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. Najlošije rezultate učenici su pokazali na ispitu pisanja, koji je dio ispita iz hrvatskog jezika. Radi se o zadatku u kojem učenici trebaju napisati kratku formu na zadanu temu, prepričati određeni događaj, napisati razglednicu, izvještaj i slično. U NCVVO-u naglašavaju kako se ne radi o eseju kakav se piše na državnoj maturi.
- Ovo pokazuje da, kad su osnovne škole u pitanju, djeca imaju podjednake mogućnosti i postignuća bez obzira na to gdje se školuju. Nacionalni ispiti demistificirali su stavove o kvaliteti škola. Odličnih škola ima svugdje, i u velikim gradovima i u malim sredinama - poručuje Filipović.