Na današnji dan, 26. travnja 1986. eksplozija u nuklearnoj elektrani u Černobilu i najveća nuklearna katastrofa u povijesti zauvijek je promijenila živote stotine tisuća ljudi. U prvim satima današnjeg dana postupak koji je trebao biti testiranje sigurnosti u Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin doveo je do eksplozije na jednom od četiri reaktora koji je izbacio velike količine radioaktivne tvari.
Gradić Pripjat, izgrađen za radnike nuklearne elektrane ostao je i danas, 33 godine kasnije, pusti spomenik žrtvama koji danas privlači turiste željne adrenalina jer je razina radijacije u okolici Černobila i do desetak puta višu od normalne.
U posljednja tri desetljeća, od njezinih razornih posljedica umrlo je na tisuće ljudi zbog različitih oblika tumora i drugih zdravstvenih problema.
Već je odavno poznato da je uzrok nesreće greška u dizajnu reaktora i ljudski faktor, odnosno premalo stručnih ljudi koji nisu bili osposobljeni za rad u nuklearki. Za instrumentima u kontrolnoj sobi bio je 25-godišnji Leonid Toptunov koji je na poslu bio tek dva mjeseca. Test sigurnosti koji je trebao biti napravljen dan ranije, 25. travnja prije podne, još nije ni počeo. Cilj testiranja bio je provjeriti mogu li vodene pumpe koje su hladile jedan od četiri reaktora raditi i u slučaju potpunog izostanka struje.
Nedovoljno stručnom procjenom, tijekom testiranja nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je dovelo do opterećenja sustava. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, što je dovelo do eksplozije koja je raznijela krov reaktora.
Temperatura unutar reaktora povećala se na 4,6500 stupnjeva Celzijevih, gotovo kao i na površini Sunca. Eksplozija od 60 tona TNT-a porušila je gornje zidove reaktorske dvorane i odbacila betonski poklopac od 2000 tona kao da je od papira. Na mjesto nesreće ubrzo su počeli pristizati vatrogasci i počeli vodom gasiti požar, nakon njih stigli su vojni helikopteri i zasipali reaktor olovom i pijeskom.
Radnike koji su se u trenutku nesreće nalazili u nuklearki istrčavali su van, a stanje u kojem su izlazili nakon izlaganja tolikoj količini radijacije šokirala je medicinsko osoblje. Nekima su lica potpuno poljubičastila, svi su povraćali i ubrzo su im po usnicama počeli izbijati veliki čirevi. Desni su pretvarale u sirovo meso i radijacija je potpuno uništavala tijelo i organizam.
Vlasti su isprva pokušale zataškati nesreću. Kada je jedan dužnosnik u Černobilu kazao da treba upozoriti 50.000 stanovnika Pripjata, njegovi kolege su mu, po naređenju Politbiroa, prerezali telefonsku žicu.
Naredba o evakuaciji izdana je tek 32 sata nakon nesreće, kada je Pripajt već potpuno bio prekriven radioaktivnom prašinom. Oblak radijacije širio se mnogo dalje, na današnju Bjelorusiju, Ukrajinu i zaustavila se tek oko Skandinavije. Prema nekim procjenama, radijacija je izravno i neizravno ugrozila naštetila zdravlju oko pet milijuna ljudi.
Radijacija je ostavila posljedice na cijeli biljni i životinjski svijet. Vlasti u Češkoj su trideset godina kasnije upozoravali da divlje svinje s jugozapada zemlje u sebi imaju toliku dozu zračenja da se i nakon tri desetljeća smatraju štetnim za jelo po zdravstvenim propisima.
Odgovornost za katastrofu, koju je zapravo izazvale greške u dizajnu i dugogodišnje neodgovorno upravljanje nuklearnom elektranom, vlasti su svalili na radnike. Svi iz kontrolne sobe koji su preživjeli nesreću poslani su u logor.
- Nesreću su uzrokovali radnici koji su grubo prekršili niz radnih regulacija reaktora na atomskoj elektrani - priopćili su iz Politbiroa.
Međutim, usprkos svim naporima, sovjetske vlasti nisu uspjele zataškati katastrofu, a svijet nikad nije oprostio vlastima Sovjetskog saveza što su tek nakon tri dana objavili vijest o nuklearnoj nesreći.
Kako su sovjetske vlasti liječnicima zaprijetili da ne smiju oko zdravstvenih problema okolne populacije stvarati neželjenu propagandu, dalekosežne posljedice za zdravlje ljudi počele su se u Ukrajini u drugim zemljama rješavati tek nakon raspada Sovjetskog saveza. Građani današnje Ukrajine diljem zemlje pale svijeće i ostavljaju cvijeće u spomen preminulima.