Ivan Perkovac bio je hrvatski političar, književnik i urednik "Pozora" - najčitanijeg lista 1860-ih. U seriji tekstova s najpoznatijim pod imenom 'Gajev konkurs', otkrio je dugogodišnje Gajeve poslovne malverzacije i manipulacije prema vjerovnicima kojima je dugovao nabavu papira i strojeve za tiskaru kojom je upravljao.
On je u seriji tekstova ukazivao da Gaj izvjesnom austrijskom knjižaru i papirničaru godinama nije platio deset tisuća forinti za isporučen papir. Kasnije je otkrio i da mnogi drugi vjerovnici u Zagrebu i Hrvatskoj od Ljudevita Gaja potražuju gotovo nevjerojatne iznose. Gajevi dugovi iznosili su gotovo 250.000 forinti, a njegova je imovina vrijedila manje od trećine tog iznosa - oko 80.000 forinti.
Perkovac je otkrio i pozadinu Gajeva pokretanja stečaja i njegov plan da se što bezbolnije izvuče iz dugova preko individualnog 'uvjeravanja' vjerovnika da će dobiti dio traženog iznosa ako potpišu priznanice i pri tome ne obavijeste druge vjerovnike. Upozorio je i na Gajevo 'ubacivanje' svojih ljudi i sebe na čelo tvrtke koja je djelovala kao odbor vjerovnika i preko koje u tri godine niti jedan vjerovnik nije dobio ni forinte.
'Ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka?'
- Tako se dogodi u historiji stečajevah nečuveno čudo - da je nov odbor upravu svega kolikoga imutka povjerio samomu g. Gaju, da njime upravlja na korist vjerovnikah! On sada uživa kuću i imanje, štampa svoje novine u vjerovničkoj tiskarnici; al neplaća nikomu ništa - ni poreze, ni kamate, ni vjerovnike - isticao je Perkovac dodajući i kako je Gaj tada još primao redovnu plaću kao urednik novina.
- Pozivlje se štovano hrvatsko obćinstvo, neka kaže, je li to u redu? Neka kaže, valja li to, da dužnik obiluje, a vjerovnici stradaju? Neka izjavi, je li tobožnja lojalnost dovoljan štit i od ovakova postupka? Neka kaže, ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka? - pozivao je.
Uslijedila je tužba protiv Perkovca i spor u kojem je Ljudevit Gaj - kako se otkrilo tek prije desetak godina - navodno povukao svoje 'veze' pa je uslijedila presuda čije obrazloženje zvuči poznato.
Perkovac je osuđen na osam mjeseci zatvora, plaćanje 300 forinti kazne i troškova sudskog postupka.
- Udara na postupak višjih vlastih u poslovih stiečaja Gajeva ter se podmeću dosta jasno ovom postupku namiere i motivi time, što se veli, da Gaj čini koje kakove zloporabe s imovinom na ušterb svojih vierovnikah, a niti računa komu ne polaže - pisalo je u osudi, a to prema nastavku osude može 'razdražiti na meržnju i preziranje proti pomenutim sudbenim oblastim'.
Odnosno, nije važno iznosi li novinar istinu u svom tekstu, nego on svojim tekstovima može utjecati na sud i njegovo donošenje odluka koje mogu izazvati prezir prema sudu.
U 155 godina malo se toga primijenilo
Slučaj Ivana Perkovca prokomentirao je i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazavši da se malo toga promijenilo.
- Novinari su zbog svog rada česte mete pravosudnih progona. U tom smislu stvari se nažalost nisu puno promijenile u zadnjih 150-ak godina od slučaja novinara Ivana Perkovca pa do danas, jer se tada baš kao i danas novinari sudski gonjeni zbog nečije sujete - kazao je Zovko za Hinu.
Presudu je prokomentirala i Jasna Horvat - predsjednica Udruge Ivana Perkovca koja je otkrila i mnoge dosad nepoznate pojedinosti iz života i karijere tog uglednog hrvatskog književnika, političara, publicista i novinara.
- Perkovac je svoj život i rad posvetio dobrobiti hrvatskog naroda, a bio je, uz Bogoslava Šuleka, prvi hrvatski profesionalni novinar, književnik, urednik časopisa Neven i Vijenac, tajnik Matice hrvatske te se šezdesetih godina 19. stoljeća nalazio u središtu hrvatskog političkog, parlamentarnog i književnog života. Radi svojih naprednih ideja u mnogočemu je prednjačio pa se tako i istaknuo kao prvi hrvatski novinar u borbi za istinu pisanu novinarskim perom. Zbog toga je i prvi novinar osuđen na kaznu zatvora. U Zagrebu, prije 155 godina - rekla je predsjednica Horvat.
Prema njezinim riječima, nepoznato je gdje je i kada Perkovac odslužio kaznu. Taj su sudski spor povjesničari otkrili tek prije petnaestak godina i predstavili ga javnosti. No, značajno je da zagrebačka ulica gdje su novinarski dom i sjedište HND-a nosi ime Ivana Perkovca.