U novom paketu mjera za pomoć gospodarstvu i građanima, koji su pogođeni krizom uzrokovanom korona virusom, neće biti nepopularnih mjera.
Neće biti prijedloga rezanja plaća i ušteda u javnom sektoru ili prijedloga zakona koji bi djelomično suspendirao radna prava. Barem zasad. Vlada će se u četvrtak držati krilatice: Samo pozitivno! Na sjednici Vlade usvojit će prošireni paket mjera za pomoć, a kako saznajemo, uslišit će molbe poduzetnika o otpisu poreznih i drugih davanja u vrijeme dok su zatvoreni odlukom države. Želja je povećati i plaće onih radnika koji su ostali zaposleni i nisu završili na burzi.
- Ideja je da idemo u smjeru “nula prihoda, nula rashoda”. Mjere će se odnositi na poticanje potražnje privatnog sektora te će se jedan moment odnositi na poticanje potražnje kućanstava, odnosno fizičkih osoba - rekao je HDZ-ov ministar energetike Tomislav Ćorić na HRT-u. Iako se mjere još bruse, neslužbeno smo doznali i što to konkretno znači.
- Ne možemo od tvrtki koje ne rade tražiti da plate sva javna davanja s odgodom. Kada počnu normalno raditi, to bi im značilo novo opterećenje. Prvi paket mjera je poduzetnicima dao zraka, a sada idemo s još jačom pomoći - kaže nam sugovornik blizak Vladi. Hoće li se porez na dohodak i doprinosi za radnike otpisivati samo onima koji su zatvoreni ili i onima u poteškoćama koji još rade? To jučer još nije bilo definirano. Kao ni to na koji rok se odnosi otpis, ali bi trebao trajati cijelo vrijeme dok tvrtke ne budu radile.
Također, treba vidjeti i što će obuhvaćati razni parafiskalni nameti koji će biti otpisani, a ne odgođeni. Jer iako ne rade, primjerice, oni koji posluju u državnim prostorima dobili su samo odgodu plaćanja zakupnine, ne i otpis.
Također - iako ne rade - nisu im oprošteni pristojba HRT-u, naknade turističkoj zajednici, vodni doprinosi i niz ostalih parafiskalnih nameta.
Povećanje minimalca, nema rezanja naknada s burze
Druga mjera je povećanje plaća radnicima kako bi i dalje mogli kupovati. Jer pad potrošnje znači i pad ekonomije jer više nema tko ni kupovati proizvode, a to znači i manje novca od PDV-a u državnoj blagajni.
Podsjetimo, do utorka navečer je preko 58.000 tvrtki zatražilo od Vlade pomoć od 3250 kuna po radniku. Obuhvaćeno je preko 350.000 radnika. Iako država daje tu minimalnu plaću, ne znači da će svih 310.000 radnika i završiti na njoj. Država daje tu pomoć, a na poslodavcu je da mu isplati ili ne isplati razliku do pune ugovorene plaće. Nema analize koliko radnika prima samo taj minimalac, a za koliko njih poslodavci uplaćuju dodatni novac do pune plaće. Ali kako su tvrtke u problemima, za pretpostaviti je da osiguravaju samo taj minimalac. Nova mjera bi trebala ići u pravcu da se poveća iznos od 3250 kuna, ali se još razmatra za koliko. Iako je bilo ideja da se smanjuje naknada s burze paralelno s tim povećanjem, zasad se od toga odustalo.
- To bi bilo kontraproduktivno, zato se zasad neće smanjivati naknada s burze, ali Vlada želi osigurati viša primanja radnika - kaže jedan sugovornik blizak Vladi upućen u pregovore oko novih mjera. Drugi je tajanstveniji, ali kaže da će radnici sigurno osjetiti pozitivno u svom džepu novu mjeru Vlade.
- Dva su scenarija, ili im smanjiti namete na plaću da više ostane radniku ili direktno pomoći. Sve će biti poznato na sjednici. Cilj je apsolutno zadržati radna mjesta i da radnici ne dobiju otkaze - kaže nam taj sugovornik.
Iako je niz tvrtki zatražio pomoć od 3250 kuna po radniku, problematični dio je da radnici s višim plaćama mogu dobiti tijekom tri mjeseca višu naknadu ako odu na burzu rada. Pogotovo oni s najvišim plaćama. Oni imaju pravo na 70 posto svoje plaće, a prosječno je to oko 4500 kuna.
Banke će omogućavati moratorije na kredite
- Ako se žele zadržati radna mjesta, trebalo bi povećati naknadu kako bi se destimuliralo otkazivanje ugovora i kako bi tvrtke sačuvale radnike, iako su zatvorene ili imaju drastični pad prometa - rekao nam je već ranije Hrvoje Bujas iz Inicijative Glas poduzetnika. Prema posljednjim podacima koje nam je u srijedu dostavio Zavod za zapošljavanje, u dva tjedna su imali priljev od skoro 12.000 ljudi. Od toga je nešto više od 11.000 došlo direktno iz radnog odnosa, tj. dobili su otkaz. S burze je otišlo 4206 ljudi, od čega je 3147 zaposleno. Tako da je na burzi ukupno bilo oko 142.500 ljudi.
- Priljev se još usporio i mjere daju rezultata jer u Austriji, Italiji, Španjolskoj nezaposlenost dramatično i rapidno raste - kaže nam sugovornik iz Vlade. S ove dvije mjere, Vlada će u glavnini poslušati zahtjeve poduzetnika, ali neće ispuniti sve zahtjeve. Kao nikada dosad, poduzetnici okupljeni u svim komorama i udrugama su tražili otpis javnih davanja za one koji ne posluju. Također su tražili i plaćanje PDV-a tek po naplati, duže moratorije na kredite i rezanje parafiskalnih nameta, a na sjednici Vlade će se vidjeti hoće li Banski dvori uvažiti još neke zahtjeve. Od ovog tjedna bi i banke trebale omogućiti moratorij za kredite tijekom tri mjeseca i za tvrtke i građane. Hrvatska udruga poslodavaca je pozvala i sve gradove i općine da olakšaju život poduzetnicima na svom području za vrijeme trajanje krize. Traže da lokalna uprava ne naplaćuje zakupnine, komunalne i druge naknade dok su tvrtke zatvorene.