Tajvan ostaje u stanju visoke pripravnosti, dan nakon što je Kina provela dosad najopsežnije vojne vježbe u blizini otoka. Tajvanska obalna straža objavila je da se kineske snage postupno udaljavaju, no budući da Peking još nije službeno proglasio završetak vježbi, sigurnosne službe ostaju u pojačanom režimu djelovanja.
Kina je u sklopu vojnih vježbi nazvanih "Misija Pravde - 2025" ispalila nekoliko desetaka raketa u vode sjeverno i južno od Tajvana te se otoku približila velikim brojem ratnih brodova i borbenih zrakoplova. Prema navodima Tajpeija, tijekom vježbi djelovalo je najmanje 71 kineski vojni zrakoplov te 24 plovila ratne mornarice i obalne straže, dok je ispaljeno ukupno 27 raketa.
Tajvanska obalna straža priopćila je Reutersu da je svih 11 plovila kineske obalne straže napustilo vode u blizini otoka te se nastavljaju udaljavati. U široj regiji, međutim, i dalje se nalazi više od 90 kineskih brodova, od kojih su mnogi raspoređeni u Južnom kineskom moru u blizini Tajvana ili u Istočnom kineskom moru, sjeverno od otoka.
Čelnica tajvanskog vijeća za oceanske poslove Kuan Bi-ling izjavila je da se pomorska situacija smiruje, ali da pripravnost ostaje na snazi dok Kina službeno ne objavi kraj vježbi.
- Pomorska situacija se smirila, brodovi i plovila postepeno odlaze. No pošto Kina nije službeno objavila kraj vojnih vježbi, centar za brzi odgovor ostaje pripravan - napisala je na Facebooku kasno u utorak.
VIDEO:
Tajvan je kineske vojne aktivnosti osudio, nazvavši ih provokacijom i ozbiljnom prijetnjom regionalnoj stabilnosti. Zbog vježbi je otkazano nekoliko desetaka domaćih letova, dok su borbeni zrakoplovi i ratni brodovi aktivirani radi nadzora situacije. Tajvanska Uprava civilnog zrakoplovstva izvijestila je da je 11 od 14 zračnih ruta iz Tajpeija bilo pogođeno, no da međunarodni letovi nisu otkazani. Letovi prema otočjima Kinmen i Matsu, koja se nalaze blizu kineske obale, bili su obustavljeni, što je pogodilo oko 6000 putnika.
Kineske vojne vježbe održane su 11 dana nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odobrila prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11,1 milijardu dolara, što je najveći takav paket do sada. Peking je taj potez oštro kritizirao i najavio "snažne mjere" kao odgovor.
Kineska Istočna zapovjedna zona provela je deset sati vježbi s bojevim gađanjem, tijekom kojih su simulirani napadi na pomorske i zračne ciljeve, protupodmorničke operacije te blokada Tajvana. Kineski vojni izvori prvi su put naveli da su vježbe usmjerene i na odvraćanje vanjske intervencije.
- Svaka vanjska sila koja pokuša intervenirati u pitanje Tajvana ili se miješati u unutarnje poslove Kine sigurno će razbiti glavu o željezne zidove Narodnooslobodilačke vojske Kine - priopćio je u ponedjeljak kineski Ured za pitanja Tajvana.
Glasnogovornica tog ureda Zhang Han izjavila je u srijedu da Kina vježbe smatra "nužnom i pravednom mjerom" za zaštitu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta te "oštro upozorenje separatističkim snagama za neovisnost Tajvana i vanjskom miješanju".
Kineski državni mediji objavili su niz propagandnih materijala kojima se naglašava vojna i tehnološka nadmoć Kine te njezina sposobnost da, ako bude potrebno, silom preuzme kontrolu nad Tajvanom. Objavljene su i slike prvog operativnog raspoređivanja amfibijskog jurišnog broda tipa 075, za koji je akademik Zhang Chi s Nacionalnog obrambenog sveučilišta izjavio da može istodobno raspoređivati borbene helikoptere, desantna plovila, amfibijske tenkove i oklopna vozila.
Kineski mediji objavili su i propagandne plakate, među kojima i jedan pod nazivom "Čekići pravde", na kojem je prikazan tajvanski predsjednik Lai Ching-te kako ga simbolično pogađaju dva čekića koji udaraju sjever i jug otoka. Lai je u objavi na Facebooku poručio da su tajvanske snage spremne braniti otok, ali i da Tajvan ne traži eskalaciju sukoba.
Zamjenik načelnika Glavnog stožera tajvanskog ministarstva obrane za obavještajne poslove Hsieh Jih-sheng izjavio je da Kina posljednje tri godine intenzivira vojne aktivnosti kako bi kod građana stvorila sumnju u sposobnost vlade da ih obrani. Visoki tajvanski sigurnosni dužnosnik rekao je Reutersu da Kina tijekom vježbi simulira napade na kopnene ciljeve, uključujući američki raketni sustav HIMARS, čiji domet iznosi oko 300 kilometara.
Američki predsjednik Donald Trump umanjio je značaj kineskih vježbi, istaknuvši da Kina već dva desetljeća provodi slične vojne aktivnosti oko Tajvana te naglasivši svoj odnos s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Xi je prošlog tjedna unaprijedio zapovjednika Istočne zapovjedne zone u čin punog generala, što analitičari tumače kao jačanje borbene spremnosti kineske vojske nakon nedavnih čistki u vojnom vrhu.
Prema analizi Lylea Goldsteina, direktora azijskog programa u američkom think tanku Defense Priorities, Kina danas ima ne samo brojčanu, već i kvalitativnu prednost u naoružanju i obuci.
- Ovo je utrka u naoružanju koju Tajvan ne može dobiti - ocijenio je Goldstein.
Izvješće Pentagona objavljeno prošlog tjedna navodi da američka vojska smatra kako se Kina priprema za mogućnost vojnog osvajanja Tajvana do 2027., stote obljetnice osnutka Narodnooslobodilačke vojske. U izvješću se navodi i da bi Peking mogao posegnuti za izravnim napadima s kopna ako blokada ne bi bila dovoljna.
Tajvan se nalazi uz ključne pomorske i zračne trgovačke rute, kroz Tajvanski tjesnac godišnje prolazi oko 2,45 bilijuna dolara svjetske trgovine, dok zračni prostor iznad otoka povezuje Kinu s tržištima istočne i jugoistočne Azije.