„S obzirom na nedostatak javne rasprave o tom pitanju, cilj okruglog stola je potaknuti otvaranje pitanja koja se nameću, ali nedovoljno komuniciraju, pa su pozvani predstavnici struke“, istaknula je Selak Raspudić.
Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Robert Podolnjak naglasio je kako kodeks dobre prakse na području referenduma preporučuje državama kada mijenjaju ustavne odredbe o referendumu da građani o njima neposredno odluče jer je to jedno od najvažnijih ustavnih prava.
Istaknuo je kako se prijedlog izmjene Ustava, koji je u saborskoj proceduri, svodi na tri ključna aspekta, ustavnosudska brana na samom početku narodne inicijative, ustavno propisivanje dosadašnje prakse Ustavnog suda u definiranju referendumskih zabrana, te ponovno uvođenje kvoruma kao uvjeta za donošenje odluke.
Mirela Bojić iz Matice hrvatskih sindikata govorila je o sindikalnim iskustvima s nizom referendumskih inicijativa. Posebno se osvrnula na to što je Ustavni sud većinu inicijativa odbijao jer nisu u skladu s Ustavom, a kao ključni problem istaknula je da Ustavni sud ima preširoke ovlasti.
Karlo Novosel iz građanske inicijative „U ime obitelji“ poručio je kako bi potpise za raspisivanje referenduma trebalo prikupljati preko sustava e-građanin.
Oriana Ivković Novokmet iz Gonga rekla je da treba osmisliti jasne procedure koje će građanima omogućiti da utječu na politiku i između dvaju izbora, a da pritom ne umanjuje prava i slobode manjina.