To je to što me zanima!

'Regent Aleksandar jednako voli Hrvate, Slovence i Srbe'

4. DIO: U osam nastavaka donosimo priču o životu, navikama i svakodnevnim brigama hrvatskog naroda 1918., nakon završetka Prvog svjetskog rata
Vidi originalni članak

Hrvatske novine 1918. visoko su profesionalne. Rječnik i jezik bliski su, iako ne i isti, današnjem. U njima nema fotografija, pa tekstovi nastoje biti opisni. Urednici su svjesni da žive od čitatelja, pa pokušavaju što brže hvatati korak sa razvijenim zemljama – gdje god mogu, šalju dopisnike, uvode ležerne crtice, viceve, izvještaje iz provincije. 

Audijencija Sv. Pribićevića
(n.o.) Beograd

29. ovog mjeseca, primljen je u audijenciju od regenta potpredsjednik Narodnog Vijeća Svetozar Pribićević. Audijencija je potrajala 1 sat. O audijenciji saopćuje Pribićević, da ne može ništa detaljnijega reći javnosti. Može tek toliko kazati, da je regent izvrsno upućen u sve naše prilike.

Da jednako voli Slovence, Hrvate i Srbe. Prožet je željom, da njegova vladavina bude osnovana na najširim slobodama i na najpotpunijoj demokraciji, jer u tom možemo naći najjaču garanciju za naš narodni razvoj. Nasljednik prijestolja shvaća narodno jedinstvo.

HRVATI NAKON 1. SVJETSKOG RATA Hrvati sretni zbog nove države, a Talijani rade nerede i divljaju

Svetozar Pribićević, vođa Srba u Hrvatskoj, kaže kako je regent Aleksandar Karađorđević“ izvrsno upućen u sve naše prilike. Da jednako voli Slovence, Hrvate i Srbe. Prožet je željom, da njegova vladavina bude osnovana na najširim slobodama i na najpotpunijoj demokraciji, jer u tom možemo naći najjaču garanciju za naš narodni razvoj. Nasljednik prijestolja shvaća narodno jedinstvo.“

Sve će se to pokazati pogrešnim; vrlo brzo, i sam će Pribićević postati izgnanik, a regent Aleksandar koji tako dobro „shvaća narodno jedinstvo“ zavest će krvavu diktaturu. Samo je u beogradskom zatvoru Glavnjača ubijeno nekoliko stotina ljudi, protivnika režima – više no na Golom otoku.

Političar i pravnik, dr. Ante Trumbić, kako nam se javlja, mora ostati za sad u Parizu, radi talijanske okupacije našeg Primorja. Zagrepčanima će biti žao, da ne će moći dočekati sa svom srdačnošću dra Trumbića, no mi se nadamo, da će doći ćim će mu to biti moguće.

HRVATI NAKON 1. SVJETSKOG RATA Hrvatski narod oduševljen: Idemo zajedno u državu SHS!

Zbog talijanske okupacije hrvatskih područja, tajništvo Narodnoga Vijeća SHS za Dalmaciju javlja, da je danas dne 2. prosinca otposlana iz Splita u Beograd ova žurna brzojavka:

"Kr. srpskom ministarstvu spoljašnih posala, Beograd

Uslijed okupacije jednog dijela Dalmacije u ime entente i Sjedinjenih Država po talijanskoj vojnoj sili na temelju točke 3 primirja sa austro-ugarskom monarhijom nastale su u našoj zemlji neodrživa prilike. Talijanski zapovjednik podadmiral Millo mjesto da vrši samo pravo kontrole u smisli VI točke primirja, prisvojio si je neograničenu vlast nad upravom, te ne samo što presiže u pitanja naših nadležnosti, već krši sam i po svojim podčinjenicima postojeće zakone javnoga i privatnog prava. Kako je poznato, po nalogu Narodnoga Vijeća SHS, u Zagrebu ove naše privremene vrhovne vlasti bi ustrojena ovdje zemaljska vlada za Dalmaciju, koja predstavlja centralnu vlast, a to još dne 2. novembra dakle prije primirja, sklopljena sa bivšom austro ugarskom monarhijom.

U gradu Zadru, sijelu naših pokrajinskih ureda, moraju po zahtjevu talijanskog komandanta Milla, da budu isti pokrajinski uredi sa cijelim upravnim aparatom n jemu podložni, tako da nemogu funkcionirati ni za neokupirano područje. Time je Millo sebi prisvojio preko tih vlasti upravu i nad neokupiranim područjem ne vodeći računa sa činjenicom da je ova vlada faktično postojala i za sloma austro-ugarske monarhije, i prije nastupa okupacije.

Društvo Dante Alighieri, održalo je u nazočnosti zastupnika iz Dalmacije, Rijeke i Gorice sjednicu u kojoj je jednodušno prihvaćen dnevni red, kojim se pozivlje vlada, da na mirovnoj konferenciji snažno podupre potalijančenje druge obale Jadranskog mora, kako bi se postigao povratak Rijeke, Šibenika, Splita i drugih talijanskih gradova k "materi zemlji". U drugom se je dnevnom redu predložilo, neka se društvo zauzme za "Lega Nazionale", u  trenutku kad se je izvelo nacijonaliziranje iredentskih krajeva. Nadalje je prihvaćen prijedlog, da se budući kongres održi u Trstu u travnju 1919,. godine.

HRVATI NAKON 1. SVJETSKOG RATA Prosinac 1918: Hrvati znali iz čega bježe, ali ne i u što srljaju

Predsjedatelj Wesselly, član odbora društva, i zastupnici Splita, Korčule i Rijeke, Zadra i Gorice, pošli su k rimskomu načelniku, koji je izjavio, odvraćajući na želje društva, kojima je dao oduška Borelli, da su ovo želje također domovine i svih talijanskih srdaca. One su u skladu s pravima talijanske povijesti i naroda.

Nakon stanke od pune četiri godine održana je bila prošle subote na večer III glavna skupština društva apstinenata. Prisutni su bili pored članova mnogobrojni gosti takodjer i iz provincije. Izvjestitelj dr. Dragan Sašek izvješćuje opširno o cijelom radu od postanka društva. Par dana prije početka rata otvorena je bila društvena izložba, no koja je uslijed rata morala biti obustavljena.

Društveno glasilo "Naš život" po svom uredniku Draganu Sašeku radilo je djelotvorno medju narodom šireći propagandu proti alkoholima. Glasilo se sada nakon četiri godine opet vraća u život.

Nakon što su se hrvatski delegati, pozvani pred kralja, vratili u Zagreb, započele su konferencije. Eksekutivni odbor hrvatsko-srpske koalicije vijećao je jučer na večer od 7 do 9 sati. Konferenciji su prisustvovali ban pl Mihailovich, odjelni predstojnik Rojc, te narodni zastupnici grof Kulmer, dr Dušan Popović, Guido pl Hreljanović, Wilder, Kutuzović, dr Kurschner, Gjalski i dr Lukinić, dok će danas prije podne vijećati klub koalicije, na koje vijećanje su pozvani svi u Zagrebu boraveći članovi kluba... Vijećanja se kreću o dva pitanja: Beč i Budimpešta žele tako reći "preklo noći" da se riješi pitanje pripojenja Bosne i Hercegovine. Čini se, da ni Beč ni Pešta nisu danas više neskloni, da se Bosna i Hercegovina pripoje Hrvatskoj. Beč je u tom pitanju "mekši" od Budimpešte...

Jučerašnji službeni list donosi i bansku naredbu o odsvojnoj zabrani suhih šljiva i pekmeza, što će se provesti tečajem gospodarske godine 1918. i 1919. i o uredjenju prometanja bilo otkud na području kraljevina Hrvatske i Slavonije uveženih sušenih šljiva i pekmeza.

Još jedna banska odredba, jučer izdana, kojom se ustanovljuje da je određena zabrana uporaba mesa u utorak i petak, ipak se ne proteže na svakovrsnu perad.

Redarstvene snage uhvatile su dne 29. rujna ove godine oko 12 sati  u podne, redarstvu dobro poznatu Veru Cajšak kako  prodaje rublje. Budući da postoji temeljita sumnja da je ona to rublje ukrala negdje sa užeta u vrtu ili dvorištu, pozivaju se oni kojima je zadnjih dana na takav način rublje ukradeno na redarstvu pogledaju i prepoznaju. I dok Vera pokušava dokazati suprotno, u Hrvatskom konzervatoriju održan je koncert. Narodne odore na pjevačkom podiju u bile su prava mala senzacija. Pjevačice kluba "Lisinski" prikazale su u nedjelju narodna odijela, u kojima polaze u Beč.

Ljepota ovih odijela dovela je gledaoca u sukob sa slušaocem i šarenilo je slušaoca gotovo potisnulo u pozadinu, jer je oko imalo odveć mnogo lijepe zabave. Krasna su odijela imale gdjice: Benković (Posavka), zatim Kušić, Huber, Schwarz, a u svečanim odijelima Šestinčanka...

Vicevi: 

RAKIJA I BUTURNICA
Jednom trgovcu s rakijom dodje neki krčmar i upita ga, kakvih sve vrsti imade.
-Imadem rakije - odgovori prodavač - svake jakosti. Počevši od četrnaest dana zatvora, do deset godina teške tamnice.
Kako to, upita u čudu krčmar.
Evo ovako: oni koji su pili iz ove prve bačve, gdje je najslabija rakija, došli su u policjani zatvor; koji su pili iz druge, došli su pred kotarski sud, koji su pili iz treće, ti su dotjerali sve do sudbenog stola! (Box)

Idi na 24sata

Komentari 15

  • Car Selasije 16.12.2018.

    Njemačka nas sad sve voli podjednako na baušteli

  • verdax 16.12.2018.

    Balkanska posla, Hrvati morali ući u savez jer bi ih Talijani skroz okupirali, a danas kukaju kako su prevareni i kako im to nije trebalo, dok Srbi tobože jedva čekali bratstvo i jedinstvo a ustvari htjeli proširiti Srbiju na cijelo područje Jugoslavije. Balkanska posla i povjerenje. Neznaš kome više nevjerovati. Svi uvijek sa najboljim namjerama i svi žrtve.

  • neki tamo lik 16.12.2018.

    E to su bila vremena kad je Aca vladao. Ni Pavelić ni Tito ni Tuđman nisu bili kao Karađorđević. Da je danas živ ja bih glasao za njega

Komentiraj...
Vidi sve komentare