Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
24 komentara

Hrvatski narod oduševljen: Idemo zajedno u državu SHS!

2. DIO: U osam nastavaka donosimo priču o životu, navikama i svakodnevnim brigama hrvatskog naroda 1918., nakon završetka Prvog svjetskog rata

jugoslaw. Nationalrat bei Alexander 1918
Foto: Profimedia
24 komentara

Prvog prosinca 1918. godine – od toga je dana prošlo cijelo jedno stoljeće! -  građani Hrvatske radovali su se kraju golemog planetarnog pokolja, koji će tek par desetljeća kasnije biti nazvan Prvim svjetskim ratom. Kupovali su ogrjev, odlazili u kina, veselili se miru: kazališnim predstavama, sniženjima cijene mesa, osnivanju prvog skijaškog kluba, brinući se, ipak, za sutrašnjicu. Na velikoj svjetskoj sceni krojila se nova karta svijeta; Austrija je pokušavala dati ustupke manjim narodima nudeći federalizaciju zemlje, američki predsjednik Wilson zagovarao je pravo naroda na samoopredjeljenje i stvaranje nacionalnih država,  srpski premijer Nikola Pašić zagovarao je stvaranje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca videći je kao proširenu Srbiju, dok su Talijani, prešavši na stranu pobjednika, okupirali Zadar, Rijeku, Istru i dio otoka nastojeći ih zauvijek zadržati pod svojim suverenitetom. Stjepan Radić je upozoravao da treba ići u zajednicu sa Srbima ali ne pod Srbima, Trumbić je pošto poto htio što jaču i bržu emancipaciju od Italije, Hrvati iz Amerike nadali su se wilsonovskom federalizmu, ne sluteći da će nova zajednica postati krvavom tamnicom naroda, koja će postati uvertirom za strašne pokolje Drugoga svjetskog rata i kasnijih ratova u kojima je obavljena demontaža onoga što je u ove dane prije stotinu godina dočekano s toliko oduševljenja. Tih sudbonosnih dana, zagrebačke novine, Obzor, Novosti i Jutarnji list pisale su:

IDEMO U ZAJEDNIČKU DRŽAVU SA SRBIMA I SLOVENCIMA!

Hrvatski državni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoopredjeljenja, koje je danas već priznato od svih zaraćenih vlasti, stvara ovaj zaključak

HRVATSKI DRŽAVNI SABOR 29. LISTOPADA 1918.

Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se.

Foto: Dario Šimović/Facebook

Ukida se, dakle i ništetnom proglašuju napose hrvatsko-ugarska nagodba (zakonski članak I od godine 1868.), a isto se tako ukidaju i ništetnim proglašuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije, tako da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija neimaju s kraljevinom Ugarskom ni pravno, ni faktično nikakvih zajedničkih državnih poslova. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa Rijekom proglašuju se poseve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice, u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi.

HRVATI NAKON 1. SVJETSKOG RATA Prosinac 1918: Hrvati znali iz čega bježe, ali ne i u što srljaju

Sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlučit će unaprijed određenom kvalificiranom većinom, koja potpunoma zaštićuje od svakog majoriziranja, konačno kako u formi vladavine, tako u unutrašnjem državnom ustrojstvu naše države, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. 

I dok su se na državnoj razini Hrvatska, Dalmacija, Slavonija i Rijeka pravno odvojile od kraljevine Ugarske, građanstvo Hrvatske muku muči s cijenama mesa. Zbog prevara, zahtijevaju najvišu cijenu mesa od 22 krune za kilogram goveđeg mesa, što je onda propisao i ban. 

Jučerašnji službeni list donosi bansku naredbu, kojom se izdaju propisi o suzbijanju skupoće i lihvarenju sa živežnim namirnicama svake vrsti, te kojom se uređuje naplata za radnje i činidbe. 

Prema toj naredbi imade se kazniti zatvorom od 6 mjeseci i novčanom globom do 20.000 kruna svaki trgovac ili obrtnik, koji traži za živež i životnu potrepštinu i to svakovrsnu prerađe i sirovu kožu (cipele, čizme, gunjeve, rublje, ogrjev, sapun, svijeće itd.) prekomjernu, odnosno u koliko je sablasno određena najviša cijena, preko nje.

Počini li prekršaj ne obrtnik ili ne trgovac može se povrh globe i zatvora suditi i za izgon. Presudom se može izreći i gubitak obrta. 
Sva roba u trgovini imade se providiti točnom naznakom prodajne cijene. Ta se cijena imade naznačiti po cjeniku po vrsti i težini velikim čitljivim slovima, a cjenik se imade smjestiti na vidljivom mjestu trgovine. 

Foto: wikipedia Zagreb 1918. godine

Prekršaj počinja također tko nagomilava živežne namirnice i druge životne potrepštine. 

Kod ustanovljivanja cijena ima koli trgovcima toli i povjerenstvu služiti mjerilom, da je cijena žitu spram dobe prije rata poskočila za četverostruko, ima se dakle prema tomu cijena dotične robe u koliko nije maksimirana, dovesti u omjer. Pošto se veći dio robe producira izvan zemlje i odanle amo dovozi, to će taj omjer naći svoj izraz u tome, kad se cijena robi opredijeli najviše za dvostruko više od one, za koju je porasla cijena žitu. 

Prvomolbene obrtne oblasti dužne su u roku od 8 dana, saslušavši mnijenje vještaka, konsumenata i pouzdanike radnika, odrediti najviše (maksimalne) cijene svakovrsnom živežu, najnužnijim životnim potrepštinama, kao i za radnje i činidbe obrtničke, radničke i težačke, te ih svestrano na uobičajeni način proglasiti. 

Roba, glede koje je počinjen prekršaj, ima se predati komisionaru Zemaljske opskrbe d.d. uz isplatu maksimalne cijene, u koliko se radi o živežnim namirnicama, koje se nalaze pod odsvojnom zabranom. Naredba staje na snagu danom proglašenja. 
Proglašenje ove obavijesti protiv lihvarenja i zakutne trgovine ponukana je pismom cijenjenog čitatelja koji je pak ponukam sadržajem članka „Lihva u trgovini s mesom“, tiskanim u našem listu od 28. studenog, broj 2515, časnim nas zamolio da uvrstimo i njegovo svjedočanstvo. Cijenjeni gospodin piše da mesari, koji su za vrijeme rata svim mogućim načinom izrabljivali našu sirotinju, koji su nama iz ustiju otkidali slaninu i meso, da ih uzmognu za bezdušne lihvarske cijene „prošmuglati“ u tuđinu, nema neprijateljsku, veoma su malo od svojega dosadašnjeg postupka odstupili. 

Foto: screenshot/Youtube/Twitter

„Kroz četiri i pol godine, dok su oni zgrtavali gomile novaca, a naša sirotinja skapavala od gladi, naučili su se oni, kako da svaku oblasnu odredbu, koja je nastojala ograničiti njihovu samovolju, izigraju“. 

Cijenjeni je čitatelj iznio i primjer kada je došavši u mesnicu tog 28. studenog, mesara Ogrizeka u Ilici kraj kavane „Medulić“ uočio da mesar Ogrizek kilogram goveđeg mesa prodaje po cijeni od 26 kruna, iako je propisano sporazumno s mesarskim obrtnicima ustanovljeno da kilogram goveđeg mesa s privagom maksimalno smije koštati 22 krune. 

„Iznosim ovaj slučaj, jer to smatram patriotskom dužnošću; ovakav postupak da se javno ožigoše; ili zar će i danas još biti moguće, da pojedinci u svoju ličnu korist izrabljuju sirotinju?“ – piše cijenjeni čitalac. 

Važno je spomenuti i bitan preokret na burzama koji se desio proteklog tjedna u Beču i Budimpešti, zbog čega je još važnije zaustaviti lihvarenje i nepošteno raspolaganje građanskim novcem. 

Dok su prije toga gotovo mjesec dana svi tečajevi padali, sredinom ovog tjedna zaustavilo se je to nazadovanje, te se je prema koncu tjedna pokazala znatna čvrstoća u tendenci. Najveći otpor protiv nazadovanja tečajeva pokazale su dionice parobrodarskih poduzeća, te su one i kod porasta stajale na prvom mjestu. Dionice banaka također su se popravile u tečaju jer su kraj uobičajenih dividenda i niskih notnica pružale vanredno ukamaćenje. Na tržištu uložnih vrjednota opažala se je ovog tjedna znatna potražba za zlatnom rentom, te je nolirala austrijska renta oko 107, ugarska oko 1304. 

Burzovni promet zaključio je ovog tjedna sa sljedećim tečajevima: 
Ruston 480, Državne željeznice 744, Galizia 1013, Friedrich 1550, Rima 826, Siemens 414, Austria 900, Credit 614, Južne željeznice 100, Skoda 710..

Osim za obrtnike i trgovce, važna je obavijest i za ostalo građanstvo, svu damu i gospode. Naime, slobodno vrijeme van poslovnih dužnosti mogu iskoristiti odlazeći u najpoznatije zagrebačko kino Helios u Frankopanskoj ulici kako bi se kulturno obogatili. Danas igra „Moć ljubavi“, sjajni igrokaz sa cirkuskih dasaka u više činova. Zainteresirani mogu pročitati i osim toga, uvijek najnoviji brzojav vijesti „Novosti“. U kinu, svaku predstavu prati i pojačani salonski orkestar. Početak prve predstave je u 4 sata. 
Također, u Zagrebu će se dana 4. prosinca, održavati dobrovoljna dražba kuće u Dugoj ulici broj 22, iz ostavine Mirka pl. Kukovića. Pobliži uvjeti ove akcije mogu se saznati kod sudbenog stola u sobi broj 67 I. Kat. 

Crne vijesti stižu iz mjesta Ljubljanica u općini Vrapče. Sinoć je u teškim mukama umrla seljakinja Anka Dorotić. Podlegla je ozljedama koje je zadobila u eksploziji krušne peći. Anka je, da brže zapali vatru, ovih dana na krušnoj peći drva polila petrolejom. Htjela se brže ugrijati. Tom prilikom, boca je eksplodirala, a Anka zadobila teške ozljede i opekline. Odvezli su je u bolnicu milosrdnih sestara, gdje je naposljetku i preminula.

OGLASI: 
Ovaj se tjedan u Zagrebu, na adresi Krvavi most br. 2, telefon 357, u kavani Secasion prodaju jabuke, najfinija vrsta voća. Količina je na veliko i na malo, a prodaje se iz jeftine cijene. 

Foto: Hrvatski povijesni portal

U Jurišićevoj ulici broj 24 prodaju se razglednice za Božić i Novu godinu, zidni kalendari te narodno znakovlje SHS u velikom izboru prodaje trgovcima i preprodavačima. Osoba za kontakt je Rudolf Polaček. 

Sudnička 12, parter broj 6 pravo je mjesto za pronaći par br. 35 sive Damenhirschlederschuhe cipele, 4 komada finih spavaćih košulja muških, 4 komada fine crvene poplune, 2 para zavjesa i za 2 kreveta pokrivala, 2 kabanice muške od pravog sukna. Prodaje se i jedan muški crni kratki kaput s krznom, 1 ogrtač za dječaka od 4 godine, 1 zimska kabanica za dječaka 4 godine, 2 ogrtača za gospodina, 2 kante za mlijeko od 15 litara i sukna za kostime. 

Isključivo na veliko, prodaje se božićni nakit te galanterijske i nurnberške robe u velikom izboru u trgovini Svježić i drug na lokaciji Petrinjska ulica 5, Zagreb gdje je skladište tekstilne, galanterijske i nurnberške robe. 

Posebni dodatak: 
Cijenjeni gospodin Mile Gomerčić upućuje posebnu, javnu zahvalu prijateljima, znancima i kolegama, kao i velecijenjenima gospođama i gospođicama, koji su moju dragu i nezaboravnu kćerku Mariju, do hladnog groba sproveli. 
Izražujem moju duboku zahvalnost.  U Zagrebu, 28. studena 1918.
 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message