Ja se u mojih 35 godina rada ne sjećam nekoga, tko je imao veću koncentraciju alkohola u krvi. To je strašna brojka, koju smo komentirali na kolegiju dan poslije. Prije smo "padali u nesvijest" i nismo mogli vjerovati koliko ljudi mogu popiti i u kakvo stanje sebe dovesti, kada bi imali poviše 4 promila alkohola, a onda vam prije 10-tak dana dovedu mlađeg čovjeka sa preko 6 promila alkohola. To je "mrtvo tilo". Nakon opservacije i otriježnjenja on je pušten kući, jer mi nemamo nikakve zakonske mogučnosti da takvu osobu duže zadržimo u bolnicu, a takvi, najčešće i žele ići kući čim "dođu sebi", kazao je za Slobodnu Dalmaciju prof. prim. dr. sc. Trpimir Glavina, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split.
POGLEDAJTE VIDEO:
Što promili alkohola u krvi zaista čine vašem tijelu
Alkohol je sastavni dio mnogih društvenih okupljanja, no njegovi učinci na tijelo često se podcjenjuju. Od prvog gutljaja, on putuje krvotokom do svakog organa, a u mozak stiže za samo pet minuta, započinjući proces koji se mjeri koncentracijom alkohola u krvi (BAC), izraženom u promilima. Ta brojka nije samo statistika; ona precizno opisuje stupanj intoksikacije i izravno utječe na naše rasuđivanje, koordinaciju i, u konačnici, vitalne funkcije. Učinci se razlikuju ovisno o nizu faktora poput spola, tjelesne težine, brzine konzumacije te jeste li jeli, no put od blage opuštenosti do životne opasnosti slijedi predvidljiv i opasan obrazac.
Prvi znakovi: od opuštenosti do euforije (0,2 - 0,6 ‰)
U početnim fazama konzumacije, s koncentracijom alkohola između 0,2 i 0,6 promila, javlja se osjećaj blage opuštenosti i euforije. Mozak počinje oslobađati više dopamina, kemikalije povezane s užitkom, što dovodi do poboljšanja raspoloženja, smanjenja sramežljivosti i osjećaja samopouzdanja. Inhibicije se lagano otpuštaju, a ponašanje može postati izraženije - osoba postaje glasnija, otvorenija i brže gestikulira.
Iako u ovoj fazi nema značajnog gubitka koordinacije, prosuđivanje je već blago narušeno. Refleksi su usporeni, a oštrina vida smanjena. Osoba se osjeća toplije zbog širenja krvnih žila i vjeruje da funkcionira bolje nego što je to uistinu slučaj. To je stanje koje se kolokvijalno naziva "pripitost", a iako se čini bezazlenim, već tada su kognitivne funkcije i vrijeme reakcije umanjeni.
Kad zabava prestaje: zakonska granica i smanjena kontrola (0,7 - 1,25 ‰)
S porastom koncentracije alkohola u krvi na razinu između 0,7 i 1,25 promila, početna euforija polako ustupa mjesto primjetnim poteškoćama. U mnogim zemljama, razina od 0,8 promila (0,08 posto BAC) zakonska je granica za vožnju, i to s dobrim razlogom. U ovoj fazi motoričke vještine postaju ozbiljno narušene. Javljaju se problemi s ravnotežom, govor postaje nerazgovjetan, a vid i sluh slabe.
Alkohol na ovoj razini utječe na nekoliko ključnih dijelova mozga. Oštećenje čeonog režnja dovodi do gubitka kontrole i lošeg prosuđivanja, dok utjecaj na sljepoočni i zatiljni režanj uzrokuje zamagljen vid te probleme sa sluhom i govorom. Sposobnost procjene situacija, uključujući one socijalne i seksualne, značajno je smanjena. Emocije postaju pretjerane i nestabilne, što može rezultirati naglim promjenama raspoloženja, glasnim ponašanjem ili čak agresivnošću.
Opasna zona: od tjeskobe do gubitka pamćenja (1,3 - 2,5 ‰)
Kada koncentracija alkohola prijeđe 1,3 promila, "dobri osjećaji" često se pretvaraju u negativne, poput tjeskobe i nemira. Depresivni učinci alkohola postaju dominantni, uzrokujući umor i pospanost. U ovoj fazi osoba je vidno pijana, s velikim motoričkim smetnjama. Hodanje i stajanje postaju iznimno teški, a rizik od padova i fizičkih ozljeda dramatično raste.
S koncentracijom od oko 2,0 promila vrlo je vjerojatan gubitak pamćenja, poznat kao "blackout" ili "alkoholna amnezija". To se događa jer alkohol ometa rad hipokampusa, dijela mozga odgovornog za stvaranje novih sjećanja. Osoba može biti budna i sudjelovati u događajima kojih se kasnije uopće neće sjećati. Također su česti mučnina i povraćanje. Uz to, prag boli je povišen, zbog čega osoba možda neće ni shvatiti da se ozlijedila.
Teška opijenost i trovanje alkoholom (2,5 - 3,5 ‰)
Na razini od 2,5 do 3,5 promila, gotovo svi aspekti funkcioniranja mozga teško su oštećeni. Osoba je zbunjena, dezorijentirana i često ne shvaća gdje se nalazi. Mentalne, fizičke i senzorne funkcije su u potpunosti narušene, a osoba je emocionalno otupjela. U ovoj fazi, koja se smatra stanjem teškog pijanstva, postoji visok rizik od nesvjestice.
Jedna od najvećih opasnosti je gušenje vlastitim povraćenim sadržajem. Refleks za kašalj i gutanje je oslabljen, što povećava rizik od aspiracije i posljedične upale pluća ili čak smrti. Središnji živčani sustav je pod teškom depresijom, a disanje postaje sporo i otežano. Osoba u ovom stanju hitno treba medicinsku pomoć jer je trovanje alkoholom u punom zamahu.
Na rubu života: koma i smrtonosne doze (3,5 ‰ i više)
Koncentracija alkohola od 3,5 promila dostiže razinu kirurške anestezije. Osoba je vjerojatno u stanju stupora ili je pala u komu. Vitalni centri u mozgu koji kontroliraju disanje i rad srca počinju se gasiti. Disanje postaje iznimno sporo, plitko ili nepravilno, a krvni tlak opasno pada. Tjelesna temperatura se snižava, a koža postaje hladna i plavičasta.
Koncentracije iznad 4,0 promila smatraju se potencijalno smrtonosnima. Smrt najčešće nastupa zbog prestanka disanja ili srčanog zastoja. Iako postoje zabilježeni medicinski fenomeni gdje su pojedinci preživjeli i s ekstremno visokim razinama, poput 6,2 promila, takvi su slučajevi rijetkost i ne mijenjaju činjenicu da su razine iznad 4,0 promila obično fatalne bez hitne medicinske intervencije.