Globalno tržište nafte ušlo je u razdoblje ekstremne nestabilnosti nakon što je cijena barela sirove nafte Brent preskočila 118 američkih dolara, dosegnuvši najvišu razinu od 2022. godine. U samo mjesec dana cijene su skočile za više od 45 posto, potaknute ratnim sukobom na Bliskom istoku koji je eskalirao krajem veljače i praktički zaustavio ključnu arteriju svjetske opskrbe energijom.

Glavni uzrok kaosa je gotovo potpuna blokada Hormuškog tjesnaca, strateškog prolaza kroz koji se transportira oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini gotovo petinu globalne potrošnje. Zbog nemogućnosti sigurnog prolaska tankera i napada na energetsku infrastrukturu, najveći proizvođači regije poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katra i Kuvajta bili su prisiljeni drastično smanjiti ili potpuno zaustaviti proizvodnju.

Procjene govore o trenutnom gubitku od najmanje osam milijuna barela sirove nafte dnevno, uz dodatna dva milijuna barela kondenzata i ukapljenog plina. Situaciju dodatno pogoršavaju izravni udari na postrojenja, poput napada na golemi LNG terminal Ras Laffan u Katru, što je stvorilo paniku i na tržištu plina.

Foto: Trading economics

Suočene s prijetećom krizom, članice Međunarodne agencije za energiju ogovorile su puštanje rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih strateških rezervi. Iako je riječ o potezu bez presedana, analitičari upozoravaju kako je to tek privremena mjera koja ne može nadoknaditi sistemski poremećaj ovakvih razmjera.

Strateške rezerve mogu kupiti vrijeme, ali ne mogu zamijeniti proizvodnju Perzijskog zaljeva. Dodatnu zabrinutost unosi i odluka saveza OPEC+ koji se, unatoč krizi, i dalje drži svog plana o tek simboličnom povećanju proizvodnje, što tržište smatra potpuno nedostatnim.

Posljedice divljanja cijena već su vidljive. Bivša glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath upozorila je da bi prosječna cijena nafte od samo 85 dolara mogla smanjiti globalni gospodarski rast za 0,4 postotna poena i podići inflaciju za dodatnih 60 baznih poena. U Hrvatskoj je Vlada novom uredbom morala ograničiti cijene goriva; bez te intervencije cijena litre dizela već bi sada iznosila oko 1,72 eura. Ekonomisti se slažu da je ovo tek početak te da razina cijena od oko 120 dolara po barelu predstavlja "recesijski okidač" koji bi mogao gurnuti ionako krhko svjetsko gospodarstvo u novu krizu.